Brdovec

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°52′12″S 15°46′48″I / 45.87, 15.78
Brdovec
Općina
Država  Hrvatska
Županija Zagrebačka
Koordinate 45°52′12″S 15°46′48″I / 45.87, 15.78
Površina
 - Općina 37.6 km2
Stanovništvo
 - Općina 10.287
Gradonačelnik Mladen Debeljak
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10291 Prigorje Brdovečko
Pozivni broj (+385) 01
Croatia location map.svg
Blue pog.svg

Brdovec je općina u Hrvatskoj. Administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Općina Brdovec zaprema 36 km2 i je smještena na zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u pograničnom području prema Republici Sloveniji. U sjevernom dijelu su blagi brežuljci prekriveni šumom, vinogradima i uređenim terenima s velikim brojem vikendica. U središnjem dijelu, uz glavni saobraćajni koridor Zagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički) smještena je većina naselja i većina privrednih subjekata.

Naselja općine Brdovec od istoka prema zapadu: Brdovec (općinsko središte), Javorje, Prigorje, Zdenci, Prudnice, Laduč, Drenje, Ključ, Šenkovec, Harmica i Vukovo selo.

Najveći privredni subjekat je Pliva-Savski Marof. Južni dio je plodna nizija, koja se blago spušta do rijeke Save. Područje Brdovca je prigradskom željeznicom Savski Marof-Zagreb na samo 30 minuta od središta Grada Zagreba.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Brdovec imala je 10.287 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Politika[uredi | uredi izvor]

  • Načelnik: Mladen Debeljak, dipl. ing (HDZ)
  • Predsjednik općinskog vijeća: Josip Olovec (HDZ)
  • Šef Općeg upravnog odjela: Ivka Matić, dipl.iur.
  • Šef Odjela za finansije: Maja Coner

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Sport[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Crkva Sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao župna crkva, barokizirana je u 18. vijeku, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. godine i slike iz istog perioda. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio posebno debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala Osmanlija. Uz crkvu je u 18. vijeku prigrađena kružna kapela Sv. Barbare, U Hrvatskoj vrlo rijedak primjer kružne građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita francuskog grofa Cariona u podnožju zapadnih obronaka Medvenice u Bistri i zaštitnicom rudara Sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.
  • Dvorac Januševec, - predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskršću ceste Zaprešić - Harmica i ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. vijeka u Zagrebu i okolini. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. godine za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. godine dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog arhiva Hrvatske.
  • Dvorac Laduč, - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. vijeka kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. vijeka na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta porodica je zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. vijeku. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.
  • Dvorac Lužnica, - smatra se "jednim od najslikovitijih dvoraca Hrvatskog zagorja" (Obad Šćitaroci, Mladen). Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine tek s ceste Zaprešić - Brdovec kod naselja Šibice. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava impresivnu sliku koju pruža dvorac. Dvorac je sagrađen u 18. vijeku u baroknom stilu, vjerovatno na mjestu nekadašnjeg kaštela. 1791. godine je preuređen i povećan. Ukrašen je cilindričnim kulama, balkonskom ogradom od kovana željeza kao i reljefnim ukrasima s poprsjima muških i ženskih likova. Okružen je engleskim perivojem s jezerom, poljima, vrtom i ekonomskim zgradama koji zauzimaju osam hektara i zajedno s dvorcem čine funkcionalnu i slikovitu cjelinu. U unutrašnjosti dvorca nije bilo značajnih građevinskih promjena. Na prvom katu nalazi se grofovska kapela posvećena Svetom Križu i Svetom Ivanu Krstitelju. Građena je u baroknom stilu. Očuvani su također ugrađeni ormari, kamena stubišna ograda, stubište, a u dvoranama se nalaze dobro očuvane kraljeve peći.

Prvi vlasnici lužničkog posjeda bili su plemići iz porodice Čikulin koji se u Hrvatskoj pojavljuju u 16. vijeku. U 18. vijeku lužnički posjed je nakon dioba i parnica pripao obitelji Rauch. 1925. godine dvorac je na aukciji kupila Družba sestara milosrdnica. Nakon Drugog svjetskog rata sestrama je onemogućena odgojno-prosvjetna djelatnost. Otada je Lužnica bila dom za umirovljene sestre i duhovni centar.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: