Bregenzerwald

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bregenzerwald
DamülserMittagspitze3.JPG
Damülser Mittagspitze, 2.095 m
Najviša tačka
Visina2.134 m
Koordinate47°15′56″N 9°52′48″E / 47.26556°N 9.88000°E / 47.26556; 9.88000Koordinate: 47°15′56″N 9°52′48″E / 47.26556°N 9.88000°E / 47.26556; 9.88000
Geografija
Karte Bregenzerwald.png
Područje Bregenzerwald u Austriji
LokacijaAustrija
Država/PokrajinaVorarlberg

Bregenzerwald ("šuma Bregenz") jedna je od dvije glavne regije austrijske pokrajine Vorarlberg. Preklapa se, ali nije potpuno podudarna s Bregenskim planinama koje su dio planinskog lanca Sjevernih krečnjačkih Alpa, odnosno sjeverne zone fliša gdje je i sliv rijeke Bregenzer Ach.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Stanovnici ga često dijele u dva glavna područja: Vordere Bregenzerwald ("donja šuma") i Hintere Bregenzerwald ("gornja šuma"). Vordere Bregenzerwald, sa svojim brežuljcima i niskim planinama, najbliži je dolini rijeke Rajne. U Hintere Bregenzerwaldu se nalaze više planine do 2.000 metara. U oba područja postoji varijacija dijalekta.

Općine[uredi | uredi izvor]

Opštine Bregenzerwalda

Glavne općine su Bezau (lokalna prijestonica), Alberschwende i Egg. Alberschwende, kao Hofsteig (historijska opština), prije je bio nezavisan, odnosno nije bio dio regije.

Vorderer Bregenzerwald[uredi | uredi izvor]

Obilježena crvenom bojom na karti.

  1. Alberschwende
  2. Doren
  3. Sulzberg
  4. Langenegg
  5. Krumbach
  6. Riefensberg
  7. Lingenau
  8. Hittisau
  9. Sibratsgfäll

Hinterer Bregenzerwald[uredi | uredi izvor]

Obilježena plavom bojom na karti.

  1. Egg
  2. Andelsbuch
  3. Schwarzenberg
  4. Bezau
  5. Reuthe
  6. Bizau
  7. Mellau
  8. Schnepfau
  9. Au
  10. Damüls
  11. Schoppernau
  12. Schröcken
  13. Warth

Kultura[uredi | uredi izvor]

Dijalekt[uredi | uredi izvor]

Sve do 1814. dijelovi Allgäu na sjeveru i sjeverozapadu pripadali su Vorarlbergu. Budući da su čitavo područje naselili Alemani, dijalekt alemanskog jezika koji se govori oko Bodenskog jezera prevladavao je u 5. i 6. stoljeću. Tokom narednih stoljeća došlo je do ubrzane trgovine robom što je, pored sve većeg broja brakova i proširenja porodičnih stabala, dovelo do jezičkog isprepletanja. Tako je sada u Vorderwaldu osjetan uticaj algeškog dijalekta. S druge strane, u područjima Mittelwalda i Hinterwalda prevladavajući jezički oblici ukazuju na veću povezanost s regijom Hofsteig i Dornbirnom. Govornici van regije Bregenzer Wald doživljavaju ga kao zaseban idiom. Međutim, nema jednolikog vorarlbergskog dijalekta već postoje znatne lokalne i regionalne varijancije te je zvanični jezik u Vorarlbergu gornjonjemački.

Tradicionalna nošnja[uredi | uredi izvor]

Tradicionalna nošnja ("Tracht") ima dugu historiju u Vorarlbergu. Mnoge doline i sela imaju svoje vrste nošnji s posebnim karakteristikama iz određenih stilskih razdoblja. Najstarija ovakva nošnja je Bregenzerwälder koja datira iz 15/16. stoljeća. Vrsta te nošnje za žene naziva se d'Juppô (bavarski: Juppe).[1][2] Jedno od posljednjih mjesta koje i dalje pravi Juppe na tradicionalni način jest Juppenwerkstatt Riefensberg.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vorarlberger Landestrachtenverband: Frauentracht". trachtenverband.at. Pristupljeno 7. 9. 2020.
  2. ^ "Alles über die Bregenzerwälder Juppe". Trachtenbibel (jezik: njemački). 9. 9. 2014. Pristupljeno 7. 9. 2020.
  3. ^ "Juppenwerkstatt Riefensberg". Bregenzerwald in Vorarlberg (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 9. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]