Breze (biljke)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Porodica brezâ
(Betulaceae)
Status zaštite: Sigurni
Joha (Alnus glutinosa)
Joha (Alnus glutinosa)
Sistematika
Carstvo Plantae
Koljeno Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Fagales
Porodica Betulaceae
Gray[1]
Rod

Corylus

Rasprostranjenje porodice Betulaceae
Rese (mace) lješnik (Corylus avellana)

Porodica brēzâ (lat. Betulaceae) uključuje šest rodova listopadnog drveća i žbunova, čiji je plod orah, uključujući breze, johes, lijeske, grabove, lješnik-grabove i bjelograbiće sa ukupno 167 vrsta.[2] Uglavnom su domoroci u umjerenom dijelu Sjeverne hemisfere, uz nekoliko vrsta u Južnoj hemisferi – na Andima u Južnoj Americi. Njihov tipičan cvijet je resa, koja se često pojavljuje prije lišća. U prošlosti, porodica je često dijeljena na dvije porodice, Betulaceae (rodovi Alnus i Betula ) i Corylaceae (ostatak). Nedavni pristupii, uključujući i Grupu za filogeniju angiospermi, ove dvije grupe opisuju kao potporodice unutar proširene porodice Betulaceae: Betuloideae i Coryloideae. Dijagnostički gledano, Betulaceae su vrlo slične porodici Rosaceae i drugim porodicama motiva ruža.[3][4]

Evolucijska historija[uredi | uredi izvor]

Vjeruje se da su se Betulaceae pojavile na kraju perioda krede (prije oko 70 miliona godina) u Centralnoj Kini. Ova regija u to vrijeme imala je mediteransku klimui (zbog blizine Tetiskog mora), koje je u ranom priodu tercijara pokrivalo dijelove današnjeg Tibeta i Xinjianga . Ovaj centar porijekla podržva i činjenica da su svih šest rodova i 52 vrsta porijeklom iz ovog kraja, od kojih su mnoge endemske. Vjeruje se da su se svih šest modernih rodova u potpunosti odvojili od oligocena, sa svim rodovima u porodici (s izuzetkom Ostryopsis ), sa fosilnim ostatacima koji sežu u prošlost od najmanje 20 miliona godina prije sadašnjosti.

Prema molekulskoj filogeniji, najbliži srodnici Betulaceae su Casuarinaceae, jedna grupa hrastova.[5]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Lijeska (Corylus avellana): lišće i lješnici

Obična lijeska (Corylus avellana) i velika lijeska (Corylus maxima) su značajne voćnjačke biljke, koje se uzgajaju zbog jestivog ploda oraha, poznatog kao lješnik.

Drugi rodovi uključuju brojne popularno ukrasno drveće, široko zasađivano u parkovima i velikim vrtovima; nekoliko breza se posebno vrednuju zbog glatkih i jarkih boja kore.

Drvo je obično tvrdo, žilavo i teško, posebno kod grabova; nekoliko vrsta su bile od velikog značaja u prošlosti, tamo gdje je bilo potrebno vrlo tvrdo drvo, koje je u stanju da izdrže teška habanja, kao što je za kostur korpi , vodene točkovi, zupčanike, ručke za alat , daske za rezanje i drvene klinove. U većini ovih vidova upotrebe, drvo je sada zamijenjeno metalima ili nekim od vještačkih materijala.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009), "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III", Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2): 105–121, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x, pristupljeno 2010-12-10 
  2. ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa (Magnolia Press) 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. 
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ Soltis, D. E. et alii. (28 authors). 2011. "Angiosperm phylogeny: 17 genes, 640 taxa". American Journal of Botany 98(4):704-730. doi:10.3732/ajb.1000404

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]