Brod (prijelaz)
Brod je stariji naziv za mjesto gdje se prelazila rijeka. Toponimi s takvim imenom pojavljuju se većinom u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.
Historija[uredi | uredi izvor]
Srednjovjekovni čovjek je rječne tokove uglavnom savladavao korištenjem brodova, gazova i mostova. Brod je označavao mjesto gdje su ljudi imali običaj prelaziti rijeku. U povelji Đurđa Crnojevića od 14. decembra 1492. navedeni su Moranski brod i Ovčiji brod na Sušici, dok se Bijeli brod na rijeci Matici dva puta javlja kao graničnik imanja Šćepana Malonšića. Iz navedenih primjera vidi se da su brodovi popisivani s imenom. Naziv su dobijali prema rijeci na kojoj su bili, obližnjem selu, namjeni, starosti, izgledu i tome slično. Ova praksa javlja se i u kancelariji Nemanjića, Lazarevića i Brankovića. Pretpostavlja se da je Ovčiji brod služio za prijelaz stoke. Kao međnik zabela Botunj u Svetostefanskoj hrisovulji, zabilježen je Govedarjev brod na Cijevni, a sela Dabar na ravaničkom vlastelinstvu Goveđi brod na Mlavi.[1] Cetinjski ljetopis u jednom od tekstova iz 17. stoljeća spominje u Crmnici Veliki Brod kao i Miholj brod i Goveđi brod.[2] Posljednji patrijarh srpski, pred drugo ukidanje Pećke patrijaršije 1766, Vasilije Brkić u svojoj knjizi iz 1771. Opis turski oblasti i u njima hrišćanskih naroda, a naročito naroda srpskog, pišući o Prizrenu, navodi da se u vrijeme obilnih kiša rijеka ne može proiti (preći) bez mostova.[3] Glagoli proiti, proći, preći, broditi, prebroditi u uskoj su etimološkoj vezi.
U vrijeme Rimskog Carstva današnji Slavonski Brod zvao se Marsonia, a od 1244. do 1934. Brod na Savi, tj. prijelaz na Savi. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "Brood na Savi" ("Brood" – iskvareno od "prohod", "prijelaz", prebroditi). Identično su i drugi nazivi mjesta dobili ime: Brodarevo na rijeci Lim, Danjski Brod na Drimu, nekada Brod Zrinjski[4] na Uni, Brod Moravice kod Kupe, Brod na Kupi, Brođani i Stari Brod na Kupi, Brodarica kod Morinjskog zaljeva, Brod i Stari Brod na Drini, Kokin Brod na Uvcu, Martin Brod kod utoka Unca u Unu, Brodac Gornji i Brodac Donji pored Save, Brod (Brčko)... Ka Sloveniji i u Sloveniji (kajkavski kraj) slični su nazivi pod imenima: Bregana i Obrežje (u Srijemu ima mjesto Obrež na Savi), Breg pri Litiji, Breg, Brege, Dolnje Brezovo, Breg ob Savi, Brezje... Jedan od starih mostova u Bosni i Hercegovini (kod Nevesinja) nosi naziv Ovčiji brod.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Др Божанић, Снежана (2019). Зетски господари Црнојевићи и везири Бушатлије (XIV вијек - 1830. г.), (зборник радова са научног скупа одржаног на Цетињу и у Подгорици 6. и 7. октобра 2017), Међе и међници на земљи Црнојевића - дух времена и сведочанство трајања. Цетиње: Светигора. str. 110, 111. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Šekularac, Božidar (1996). Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, drugo prevedeno izdanje. Cetinje. str. 110, 111, 112. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Бркић, Василије (1891). СКА Споменик X, Опис турски области и у њима хришћанск народа, а нарочито народа српског. Београд: Српска краљевска академија. str. 53. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Српско коло, број 38., стр. 15., Ускочко и соколско гнијездо на Уни. 2019. Arhivirano s originala, 14. 12. 2019. Pristupljeno 25. 12. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)