Brown protiv Odbora za obrazovanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Segregacija u obrazovanju u SAD-u prije Browna. Legenda:
     Obavezna
     Nije zakonom regulirana
     Dozvoljena/djelimična
     Zabranjena

Brown protiv Odbora za obrazovanje Topeke (engleski: Brown v. Board of Education of Topeka) poznati je slučaj pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Američkih Država u kojem je sud proglasio neustavnim zakone pojedinih saveznih država koji su korišteni za uspostavljanje odvojenih javnih škola za crnce i bijelce. Odlukom je poništena ranija presuda u predmetu Plessy protiv Fergusona iz 1896, kojom je dopuštena segregacija u javnim ustanovama pod pokroviteljstvom države. Ova odluka Warrenovog suda, donesena jednoglasno (9–0) 17. maja 1954, ustanovila je da su "razdvojene obrazovne ustanove u suštini nejednake". Presudom je utvrđeno da je de iure rasna segregacija u suprotnosti s Klauzulom o jednakoj zaštiti 14. amandmana na Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Označava veliku pobjedu pokreta za građanska prava[1] te je otvorila put integraciji rasa i uzeta je za model raznim budućim strateškim parnicama.[2] Međutim, sud u odluci nije propisao metodu koju je trebalo koristiti za zaustavljanje rasne segregacije u školama. Kasnija presuda u predmetu Brown II jedino je naredila saveznim državama da izvrše desegregaciju "sa svom namjernom brzinom".

Pozadina[uredi | uredi izvor]

U godinama koje su prethodile presudi u ovom slučaju, rasna segregacija bila je uobičajena pojava u Sjedinjenim Američkim Državama. Potvrdio ju je Vrhovni sud 1896. u predmetu Plessy protiv Fergusona, kojim je konstatirano da segregacija nije u suprotnosti s 14. amandmanom na Ustav SAD-a ("nijedna savezna država ... neće nikoga lišiti ... jednake zaštite zakona") ako su uvjeti u tim odvojenim ustanovama jednaki.

Tužioci su tvrdili da ovakav sistem razdvajanja rasa ovjekovječava inferiorni smještaj, usluge i tretman Amerikanaca crne rase pod maskom pružanja odvojenog, ali jednakog tretmana crnaca i bijelaca. Nivo rasne segregacije u obrazovanju znatno je varirao u zavisnosti od toga u kojoj je saveznoj državi neko živio (17 ih je propisivalo rasnu segregaciju, a 16 zabranjivalo). Na odluku u predmetu Brown utjecala je UNESCO-va deklaracija iz 1950, koju su potpisali razni utjecajni naučnici širom svijeta, pod naslovom "Pitanje rase".[3] Deklaracijom je moralno osuđen rasizam i raniji pokušaji da ga se naučno opravda. Vrhovni sud citirao je još jedno djelo u odluci: proučavanje švedskog ekonomiste Gunnara Myrdala iz 1944. pod naslovom Američka dilema: Crnački problem i moderna demokratija.[4] Myrdal je potpisnik UNESCO-ve deklaracije. Na odluku je također utjecalo istraživanje psihologa Kennetha B. Clarka i Mamie Phipps Clark.[5] Clarkovi eksperimenti s lutkama poslužili su kao značajni argumenti Vrhovnom sudu o tome kako segregacija utječe na mentalno stanje školaraca crne rase.[6]

Sjedinjene Američke Države i Sovjetski savez bili su na vrhuncu Hladnog rata u vrijeme ovog postupka. Američki službenici, pa tako i sudije Vrhovnog suda, bili su svjesni koliko segregacija i rasizam štete ugledu SAD-a širom svijeta. Kada je sudija William O. Douglas otputovao u Indiju 1950, prvo pitanje koje mu je postavljeno bilo je: "Zašto Amerika dopušta linčovanje crnaca?" Douglas je kasnije napisao da je na putovanjima naučio da je "snažan faktor u našem odnosu s Indijom način na koji Sjedinjene Države postupaju s rasnim manjinama". Glavni sudija Earl Warren, koga je za Vrhovni sud nominirao predsjednik Dwight D. Eisenhower, složio se s Douglasom kada je 1954. izjavio: "Naš američki sistem je na suđenju kako u zemlji tako i u inozemstvu, ... u kojoj mjeri odlučimo održati duh našeg ustava i njegove Povelje o pravima, dugoročno gledano će učiniti više da ga osigura i učini predmetom obožavanja nego broj vodikovih bombi koje nagomilamo."[7][8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Brown v Board of Education Decision ~ Civil Rights Movement Veterans
  2. ^ Schuck, P.H. (2006). Meditations of a Militant Moderate: Cool Views on Hot Topics. G - Reference, Information and Interdisciplinary Subjects Series. Rowman & Littlefield. str. 104. ISBN 978-0-7425-3961-7. 
  3. ^ Harald E.L. Prins. "Toward a World without Evil: Alfred Métraux as UNESCO Anthropologist (1946–1962)". UNESCO. As a direct offshoot of the 1948 "Universal Declaration of Human Rights," it sought to dismantle any scientific justification or basis for racism and proclaimed that race was not a biological fact of nature but a dangerous social myth. As a milestone, this critically important declaration contributed to the 1954 U.S. Supreme Court desegregation decision in Brown v. Board of Education of Topeka.' 
  4. ^ Myrdal, Gunnar (1944). An American Dilemma: The Negro Problem and Modern Democracy. New York: Harper & Row. 
  5. ^ "Desegregation to diversity?". APA (American Psychological Association). 2004. Pristupljeno 15. 5. 2008. 
  6. ^ "Kenneth Clark, 90; His Studies Influenced Ban on Segregation – Los Angeles Times". Los Angeles Times. 3. 5. 2005. Pristupljeno 15. 10. 2010. 
  7. ^ Miller, Erin (18. 2. 2010). "The Global Impact of Brown v. Board of Education". SCOTUSblog. Pristupljeno 11. 10. 2017. 
  8. ^ Mary L, Dudziak (juni 2004). "Brown as a Cold War Case". Journal of American History. Arhivirano s originala, 7. 12. 2014. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]