Brzina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Brzina
Dok se automobil vozi po zakrivljenoj stazi javlja se promjena smjera, pa njegova brzina nije konstantna.
Opći simboliv, v
SI jedinicam/s


Brzina je promjena položaja objekta, jednaka specifikaciji njene putne brzine i smjera kretanja, npr. 60 km/h ka sjeveru. Brzina je važan koncept u kinematici, grani klasične mehanike koja opisuje kretanje tijela.

Brzina je vektorska mjerna veličina; da bi je definirali potrebni su pravac, smjer i intenzitet. skalarna apsolutna vrijednost (veličina) brzine se naziva "putna brzina", veličina koja se mjeri u metrima u sekundi (m/s ili m·s−1) po SI (metričkom) sistemu. Na primjer, "5 metara u sekundi" je skalar (ne vektor), dok je "5 metara u sekundi ka istoku" vektor.

Iznos brzine je derivacija puta po vremenu:

pri čemu s označava funkciju s(t) koja je pređeni put (dužina pređene putanje) do trenutka t, računajući od nekog početnog trenutka ili položaja. Slovo v označava iznos brzine, funkciju v(t), koja se može mijenjati od trenutka do trenutka, ali ne može biti negativna.

Ta se definicija izvodi iz znatno očiglednijeg pojma prosječnog (srednjeg) iznosa brzine. Naprimjer, ako tačka pređe put od 12 metara u vremenskom intervalu od 4 sekunde, ona u prosjeku prelazi put od 3 m po jednoj sekundi tog intervala. Prosječni iznos brzine je 3 m/s, a dobija se dijeljenjem pređenog puta s pripadajućim vremenskim intervalom, i pokazuje da je metar u sekundi (m/s) mjerna jedinica za brzinu u SI sistemu.

Ukoliko dođe do promjene u putnoj brzini, pravcu, smjeru, ili svemu, tada objekat mijenja brzinu i kaže se da ima ubrzanje (akceleraciju).