Bukovača (Bosanski Petrovac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°30′47″N 16°25′38″E / 44.5131°N 16.4272°E / 44.5131; 16.4272
Bukovača
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Bosanski Petrovac
Koordinate 44°30′47″N 16°25′38″E / 44.5131°N 16.4272°E / 44.5131; 16.4272
Stanovništvo
 - Naselje 298 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 250
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 166286[1]
Matični broj općine 11436
Bukovača u Bosni i Hercegovini

Bukovača je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.[2] Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 298 stanovnika.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. Zapadno od sela je naselje Bare. Ime je dobila po drvetu bukva koje sada više nema.[4] U selu ima nekoliko izvora, a mjerenjima je utvrđeno da vode sa ovog područja podzemnim putem odlaze u rijeku Sanu. [5]

Naselje Bukovača administrativno podijeljen je na dva dijela. Manji dio sa 5 stanovnika pripada općini Petrovac.

Historija[uredi | uredi izvor]

U naseljuu se nalazi brdo Stražbenica. Do vrha vodi put u obliku serpentina, čiji tragovi su još vidljivi. Na vrhu je gradina, koja je vjerovatno najprije bila ilirska, i na čijim su temeljima rimljani napravili svoje fortifikacijsko utvrđenje dužine 400 metara.[6]

U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina grobnice na svod, dužine oko 20 m. koju je istraživao arheolog Sergejevski. Ta grobnica je zidana bijelim kamenom (bihacit). Unutra je nađena nadgrobna ploča i po natpisu se vidi da je iz kasnog rimskog perioda.[7][8] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog maltera.

U osmanlijskom periodu bosanske historije, cjelokupno zemljište u Bukovači bilo je u vlasništvu, bilo kao begluk ili selište, čuvene begovske porodice Kulenović Bukovača.[9]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Bukovača
2013.[10]1991.[10]1981.[11]1971.[12]
Osoba161 (100,0%)298 (100,0%)323 (100,0%)420 (100,0%)
Srbi291 (97,65%)257 (79,57%)414 (98,57%)
Jugoslaveni5 (1,678%)66 (20,43%)1 (0,238%)
Ostali2 (0,671%)5 (1,190%)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
    2. ^ "Općina Bosanski Petrovac". nasbih.com. Pristupljeno 2. 9. 2015. 
    3. ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
    4. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
    5. ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
    6. ^ "Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”". INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 14 Juli 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
    7. ^ "Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
    8. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
    9. ^ H. Kamberović, Sarajevo, 2003 -BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918.
    10. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bukovača". nasbih.com. Pristupljeno 2. 9. 2015. 
    11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. 
    12. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. 

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]