Idi na sadržaj

Bukovača (Bosanski Petrovac)

Koordinate: 44°30′47″N 16°25′38″E / 44.5131°N 16.4272°E / 44.5131; 16.4272
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bukovača
(naselje)
Bukovača nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bukovača
Bukovača
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°30′47″N 16°25′38″E / 44.5131°N 16.4272°E / 44.5131; 16.4272
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto152
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 250
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj166286[1]
Matični broj općine11436

Bukovača je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 298 stanovnika.[2]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. Zapadno od sela je naselje Bare. Ime je dobila po drvetu bukva koje sada više nema.[3] U selu ima nekoliko izvora, a mjerenjima je utvrđeno da vode sa ovog područja podzemnim putem odlaze u rijeku Sanu.[4]

Naselje Bukovača administrativno podijeljen je na dva dijela. Manji dio sa 5 stanovnika pripada općini Petrovac.

Historija

[uredi | uredi izvor]

U naseljuu se nalazi brdo Stražbenica. Do vrha vodi put u obliku serpentina, čiji tragovi su još vidljivi. Na vrhu je gradina, koja je vjerovatno najprije bila ilirska, i na čijim su temeljima rimljani napravili svoje fortifikacijsko utvrđenje dužine 400 metara.[5]

U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina grobnice na svod, dužine oko 20 m. koju je istraživao arheolog Sergejevski. Ta grobnica je zidana bijelim kamenom (bihacit). Unutra je nađena nadgrobna ploča i po natpisu se vidi da je iz kasnog rimskog perioda.[6][7] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog maltera.

U osmanlijskom periodu bosanske historije, cjelokupno zemljište u Bukovači bilo je u vlasništvu, bilo kao begluk ili selište, čuvene begovske porodice Kulenović Bukovača.[8]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Bukovača
2013.[9]1991.1981.[10]1971.[11]
Osoba152 (100,0%)298 (100,0%)323 (100,0%)420 (100,0%)
Srbi150 (98,68%)291 (97,65%)257 (79,57%)414 (98,57%)
Jugoslaveni1 (0,658%)5 (1,678%)66 (20,43%)1 (0,238%)
Nisu se izjasnili1 (0,658%)
Ostali2 (0,671%)5 (1,190%)

    Reference

    [uredi | uredi izvor]
    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015.
    2. ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
    3. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016.
    4. ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
    5. ^ "Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA "POUNJSKA OFANZIVA"" (PDF). INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala (PDF), 14. 7. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016.
    6. ^ "Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016.
    7. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
    8. ^ H. Kamberović, Sarajevo, 2003 -BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918.
    9. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
    11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.

    Vanjski linkovi

    [uredi | uredi izvor]