Busovača

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°06′N 17°53′E / 44.100°N 17.883°E / 44.100; 17.883
Busovača
Grad
Panorama Busovače
Panorama Busovače
Busovaca grb.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Busovača
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Central Bosnia Canton.gif Srednjobosanski
Općina Busovača
Koordinate 44°06′N 17°53′E / 44.100°N 17.883°E / 44.100; 17.883
Površina
 - Općina 158 km2
Stanovništvo
 - Općina 18 879 (1991)
 - Procjena 16 073 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 119 /km2 
Gradonačelnik Asim Mekić[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 260
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj općine 10219
Web stranica: Općina Busovača

Busovača je grad i općina u centru Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Srednjobosanskom kantonu.

Geografija

Naseljeno mjesto Busovača nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na mjestu gdje se križaju putovi Lašvanske i Lepeničke doline. Općina Busovača obuhvata 157,5 km² prostora na kojem je smješteno ukupno 47 naseljenih mjesta

Historija

U historijskim izvorima Busovača se prvi put spominje 16. augusta 1371. godine. Prvi poznati stanovnik Busovače bio je izvjesni Gojko Čepić. Gojko Čepić prodaje Mlečaninu Ivanu Boni Ronbaldu 30 milijara željeza prema načinu na koji je kupio isto od Hansa Sasinovića, koji je ujedno jemac za Gojka Čepića. [3] Ovaj datum je osnova za obilježavanje Dana Općine Busovača.

Kultura

Poznati domaći film “Hanka” iz 1955. snimljen je prema istinitom događaju koji se zbio u Busovači. Ubojstvo Hanke, lijepe Ciganke, opisao je i naš poznati književnik Isak Samokovlija.

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Busovače

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Busovača imala je 18.879 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Busovača, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Busovača

Stanovništvo općine Busovača
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 9.093 (48,16%) 8.088 (49,65%) 7.646 (52,99%)
Bošnjaci 8.451 (44,76%) 6.875 (42,20%) 5.896 (40,86%)
Srbi 623 (3,29%) 625 (3,83%) 735 (5,09%)
Jugoslaveni 510 (2,70%) 399 (2,44%) 60 (0,41%)
ostali i nepoznato 202 (1,06%) 302 (1,85%) 91 (0,63%)
ukupno 18.879 16.289 14.428

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Busovača

Busovača
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.760 (45,13%) 1.327 (48,53%) 1.189 (51,25%)
Bošnjaci 1.486 (38,11%) 1.069 (39,10%) 933 (40,21%)
Srbi 153 (3,92%) 125 (4,57%) 119 (5,12%)
Jugoslaveni 376 (9,64%) 172 (6,29%) 45 (1,93%)
ostali i nepoznato 124 (3,18%) 41 (1,49%) 34 (1,46%)
ukupno 3.899 2.734 2.320

Politika

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 25 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.

Načelnik općine

Na Općinskim izborima održanim 7. oktobra 2012. godine za načelnika općine Busovača izabran je Mekić Asim, član Stranke demokratske akcije (SDA) sa 53,92% ili ukupno 4.781 glasova.[2]

Općinsko vijeće

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 7. oktobra 2012. godine, izabrano je 11 predstavnika Stranke demokratske akcije (SDA), 9 iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BIH), 2 iz Socijaldemokratske partije BIH (SDP BIH), 2 iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), te po jedan iz Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BIH).[2]

Reference

  1. ^ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
  2. ^ a b c Zvanični rezultati Općinskih izbora u Busovači 2012. godine
  3. ^ „Goycus Çepich de Bossina in Busouaç facit manifestum quod ipse vendidit Johanni Bono Ronbaldo de Venetiarum miliaria triginta ferri secundum mostram illius ferri quam habet Chanussius Saxinouich ad pondus Venetiarum, quod pondus est miliaria libri MIIICXXIII et onçiarum IIII de Ragusio: et hoc ideo quia ipse Johannes promisit illi dare pro quolibet miliario ponderis Venetiarum ducatos auri XX et medietatem pannos ab aliis mercatoribus in Ragusio prout extimabit dictus Chanissius. Et debet dare istam quantitatem istius ferri usque ad festum sancti Luce proxime futuros ad tardius sub pena soluendi dicto Johanni ducatos auri centum et totumdapnum et interesse quod inde consequetur. Renuntiantes. Et dictus Chanissauus constituit se pleçium pro dicto Goyco. Et si dictus Goycus aducet Ragusium usque ad dictum terminum preditis de ferro dictam quantitatem teneatur illud dare ad dictum precium dicto Johanni si ipse Johannis illud voluerit et si noluerit possit illud vendere cuicumque sibi placebit. Et quit confexua ipse Goycus habuisse a dicto Johanne pro parte solutionis petiam unam panni de ducatos XXII” (16. august 1371. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXIII, Folija 54 verso.

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Busovača koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.