Caenorhabditis elegans

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Odrasla hermafroditna C. elegans
Odrasla hermafroditna C. elegans
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoNematoda
RazredSecernentea
RedRhabditida
PorodicaRhabditidae
RodCaenorhabditis
VrstaC. elegans
Podvrste
  • Caenorhabditis elegans var. bergerac[1] (npr. soj BO)[2]
  • Caenorhabditis elegans var. bristol[3] (npr. soj N2)[4]

Caenorhabditis elegans je slobodnoživeća, prozirna nematoda, dužine oko 1 mm,[5] koja živi u umjerenom okruženju tla. To je tipska vrsta svog roda.[6] Ime je mješavina riječ grčkog caeno– (=nedavno) + rabditis (=štapićasto) καινός (caenos) = novo, nedavno; ῥάβδος (rabdos) = štap, štapić, i latinskog elegans (=elegantan). U 1900., Maupas prvobitno ga je nazvao Rhabditides elegans. Osche smjestio ga je u podrod Caenorhabditis, 1952. i 1955. godine, a Dougherty podigao je Caenorhabditis u status roda.[7]

C. elegans je nesegmentirana pseudocoelomata i nema respiratorni ili cirkulacijski sistem.[8] Većina ovih nematoda su hermafroditi, a nekoliko ih je mužjaka.[9] Mužjaci imaju specijalizirane repove za parenje koji uključuju bodljaste spikule

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Kretanje divljeg tipa C. elegans

C. elegans je nesegmentirana, crvolika i bilateralno simetrična. Ima kutikulu (žilavi vanjski omotač, kao egzoskelet), četiri glavne epidermne vrpce i telesnu šupljinu pseudocoelom. Također ima neke od istih organskih sistema kao i viš životinje. Otprilike jedna od hiljadu jedinki je muškog spola, a ostale su hermafroditi.[10] Osnovna anatomija C. elegans uključuje usta, ždrijelo, crijevo, gonade i kolagensku vanjsku kutikulu. Kao i sve nematode, nemaju ni sistem cirkulacije ni respiratorni sistem. Četiri trake mišića koji polaze duž tijela povezani su s neuronskim sistemom, koji omogućava mišićima da pokreću tijelo životinje samo kao leđno ili trbušno savijanje, ali ne lijevo ili desno, osim glave, gdje su četiri kvadrantna mišića povezana nezavisno jedan od drugog. Kada talas kontrakcija leđnog / trbušnog mišića krene s leđa na prednji dio životinje, ona se pokreće unatrag. Kada se kontrakcija pokrene sprijeda i krene straga duž tijela, životinja se pokreće prema naprijed. Zbog ove leđno/ trbušne orijentacije u izvijanju tijela, svaka normalna pokretna jedinka ima tendenciju da leži na lijevoj ili desnoj strani, kada se posmatra kako prelazi vodoravnu površinu. Vjeruje se da skup grebena na bočnim stranama tjelesne kutikule, „krila“, daje životinji dodatnu vuču tokom ovih pokreta savijanja.

S obzirom na metabolizam lipida, C. elegans nema specijalizirano masno tkivo, pankreas, jetru, pa čak ni krv za isporuku hranljivih sastojaka u poređenju sa sisarima. Neutralni lipidi se, umjesto toga, skladište u crijevima, epidermi i embrionima. Epiderma odgovara adipocitima sisara jer je glavni depo triglicerida.[11]

Ždrijelo je mišićna pumpa za hranu u glavi, koja je u presjeku trouglasta. Melje hranu i prenosi je direktno u crijeva. Skup "ćelija-ventila" povezuje ždrijelo sa crijevom, ali nije razumljivo kako ovaj ventil djeluje. Nakon probave, sadržaj crijeva oslobađa se preko rektuma, kao što je slučaj sa svim ostalim.[12] Ne postoji direktna veza između ždrijela i kanala za izlučivanje, koji funkcionira u oslobađanju tečnog urina.

Mužjaci imaju jednoslojnu spolnu žlijezdu, vas deferens i rep specijaliziran za parenje, koji uključuje spikule. Hermafroditi imaju dva jajnika, jajovoda i speratoteku i jednu maternicu.

Anatomski dijagram mužjaka C. elegans

Neuroni C. elegans sadrže dendrite koji se protežu od ćelije da bi primili neurotransmitere u procesu koji se proteže do nervnog prstena ("mozak") za sinapsnu vezu između neurona.[13] Najveća razlika u odnosu na ostale gliste je u tome što C. elegans ima motorne pobudne i inhibitorne neurone, poznate kao holinergični i gabaergični neuroni, koji jednostavno djeluju kao dodatna regulacija za majušno biće. Oni nemaju uticaj na nervni sistem, osim što reguliraju impulse neurona.[14]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nigon V (1949). "Les modalités de la reproduction et le déterminisme du sexe chez quelques nematodes libres". Ann. Sci. Nat. Zool. Biol. Anim. 11: 1–132.
  2. ^ Moerman DG, Waterston RH (decembar 1984). "Spontaneous unstable unc-22 IV mutations in C. elegans var. Bergerac". Genetics. 108 (4): 859–77. doi:10.1093/genetics/108.4.859. PMC 1224270. PMID 6096205.
  3. ^ Babity JM, Starr TV, Rose AM (juni 1990). "Tc1 transposition and mutator activity in a Bristol strain of Caenorhabditis elegans". Molecular & General Genetics. 222 (1): 65–70. doi:10.1007/bf00283024. PMID 1978238.
  4. ^ Harris LJ, Rose AM (juli 1989). "Structural analysis of Tc1 elements in Caenorhabditis elegans var. Bristol (strain N2)". Plasmid. 22 (1): 10–21. doi:10.1016/0147-619x(89)90031-0. PMID 2550981.
  5. ^ Wood, WB (1988). The Nematode Caenorhabditis elegans. Cold Spring Harbor Laboratory Press. str. 1. ISBN 978-0-87969-433-3.
  6. ^ Sudhaus W, Kiontke K (2009). "Phylogeny of Rhabditis subgenus Caenorhabditis (Rhabditidae, Nematoda)". Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research. 34 (4): 217–233. doi:10.1111/j.1439-0469.1996.tb00827.x.
  7. ^ Ferris, H (30. 11. 2013). "Caenorhabditis elegans". University of California, Davis. Arhivirano s originala, 9. 12. 2013. Pristupljeno 19. 11. 2013.
  8. ^ Wallace RL, Ricci C, Melone G (1996). "A cladistic analysis of pseudocoelomate (aschelminth) morphology". Invertebrate Biology. 115 (2): 104–112. doi:10.2307/3227041. JSTOR 3227041.
  9. ^ "Introduction to sex determination". www.wormbook.org. Pristupljeno 15. 3. 2017.
  10. ^ Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P (2007). Molecular Biology of the Cell (5th izd.). Garland Science. str. 1321. ISBN 978-0-8153-4105-5.
  11. ^ Lemieux GA, Ashrafi K (august 2016). "Investigating Connections between Metabolism, Longevity, and Behavior in Caenorhabditis elegans". Trends in Endocrinology and Metabolism. 27 (8): 586–596. doi:10.1016/j.tem.2016.05.004. PMC 4958586. PMID 27289335.
  12. ^ "The C. elegans pharynx: a model for organogenesis". www.wormbook.org. Pristupljeno 15. 3. 2017.
  13. ^ Nonet, M. (2004) About the nematode Caenorhabdtis elegans
  14. ^ Hobert, Oliver (2005). "Specification of the nervous system". WormBook: 1–19. doi:10.1895/wormbook.1.12.1. PMC 4781215. PMID 18050401.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Modelni organizmi