Fialina režuha
| Fialina režuha Cardamine maritima | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Brassicales |
| Porodica | Brassicaceae |
| Rod | Cardamine |
| Vrsta | Cardamine maritima Port. |
Fialina režuha (lat. Cardamine maritima Portenschl. ex DC. var. fialae (Fritsch K.) – sinonim C. fialae – je bosanskohercegovački endem iz porodice Brassicaceae (Cruciferae) – krstašice.[1]
Historija[uredi | uredi izvor]
Ovu biljku je prvi uočio i prikupio F. Fiala, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, davnog maja 1892, a krajem 1896. poslao na reviziju u Botanicki muzej Univerziteta u Beču. Na osnovu raspoloživog materijala, K. Fritsch je da 1897. opisao novu vrstu, koju je imenovao u čast pronalazača: Cardamine fialae. Kasnijim istrafivanjem je ustanovljeno da je novoopisana vrsta tek varijetet dosta varijabilne vrste C. maritima Portenschl. ex. DC.
Opis[uredi | uredi izvor]
Cardamine maritima je jednogodišnja biljka sa jakim žiličastim korijenom i uspravnim tankim, slabo razgranatim stabljikama. Na donjoj polovini su u purpurno-ljubicaste. Listovi imaju relativno dugu peteljku koja je u donjoj polovini ljubicasto nahukana. Oskudno dlakava i iste ili nesto veće dužine od plojke, koja je oskudno dlakava i perasto razdijeljena.
Čašica se sastoji iz 4 dlakava, okriljena lapa sa malim roščićem na vrhu. Cvjeta u aprilu i maju. Latice su duge oko 10–12 mm, snjezno bijele. U grotlu imaju žutu mrlju i dugim klincom (unguis). Lamina latice je obrnuto jajolika iii obrnuto srcasta.
Plodovi su pljosnate, svijetlosmeđe, gole komuške. Duge su 4–6 cm, a široke oko 1,5-2,00 (-2,5) mm. Otvaraju se pucanjem 2 zaklopca, koji pri vrhu imaju kljun dužine 10-12 (-15) mm. Peteljka ploda je duga oko 15 mm, sitno dlakava, a sadrži 4 kestenjasto-smeđe sjemenke. Pri vrhu su membranozno opnaste i svjetlije, a duge oko 5 mm, a široke oko 1,5 mm.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Raste u pukotinama raspucalih krečnjačkih stijena submediteranskog područja. Uglavnom uspijeva na suhom i plitkom skeletno-kamenitom zemljištu. Nalazi se pojedinačno iii u raštrkanim grupama u degradiranim šumama hrasta medunca i bjelograbića, kao i u šikarama, ali uvijek sjeni.
Ova biljka je bosanskohercegovački endem, sa arealom u Hercegovini.
Locus classicus: Hercegovina - Klobuk kod Vitine (Fritsch, K. 1897).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.