Carski mir

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Carski mir (1224.) je dokument o uspostavljanju reda i mira u Svetom Rimskom Carstvu njemačkog naroda. To je mir koji je kralj Heinrich VI u Würzburgu sa kneževima uspostavio i zakletvom učvrstio.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Dokument iznosi sljedeće stavke

  1. Klerici, žene, monasi, zemljoradnici, trgovci, lovci koji imaju dozvolu, ribari i Jevreji uvijek će i svakog dana živjeti u sigurnom miru, kada je u pitanju njihova ličnost i svojina.
  2. Crkve, grobovi, mlinovi, plugovi i naselja u svojim okvirima imaće osti mira.
  3. svi putevi kopneni i vodeni imaće mir i pravo kao u stara vremena.
  4. Ako neko naruši dogovor o miru i ubije nekoga, neka mu se odsjeće glava; ako rani, neka ostane bez ruke. Ako nekog povrijedi i otvori mu krv neka plati sudiji 60 solida, a žrtvu neka zadovolji prema njenoj želji. Ako nema imovinu pa nema čime da plati, neka mu ogule kožu.
  5. Za otimanje djevojka ili za silovanje sijeće se glava. Ako se krivac sakrije njegov jatak će biti kažnjen i osuđen u istoj mjeri kao krivac.
  6. Ko ubije ili nožem rani drugog, biće krvi zbog zločina koji se zove...
  7. Niko ne može biti istjeran sa svog imanja ukoliko mu sud ne oduzme imanje.
  8. Ko izjavi da je njegov mir narušen, a ne dokaže to sudiji tretiraće se kao narušilac mira.

Pored ovih carski mir je sadržavao i druge članove.