Carski mir
 | Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Tema članka je kontroverzna. |
Carski mir (1224.) je dokument o uspostavljanju reda i mira u Svetom Rimskom Carstvu njemačkog naroda. To je mir koji je kralj Heinrich VI u Würzburgu sa kneževima uspostavio i zakletvom učvrstio.
Sadržaj[uredi | uredi izvor]
Dokument iznosi sljedeće stavke
- Klerici, žene, monasi, zemljoradnici, trgovci, lovci koji imaju dozvolu, ribari i Jevreji uvijek će i svakog dana živjeti u sigurnom miru, kada je u pitanju njihova ličnost i svojina.
- Crkve, grobovi, mlinovi, plugovi i naselja u svojim okvirima imaće osti mira.
- svi putevi kopneni i vodeni imaće mir i pravo kao u stara vremena.
- Ako neko naruši dogovor o miru i ubije nekoga, neka mu se odsjeće glava; ako rani, neka ostane bez ruke. Ako nekog povrijedi i otvori mu krv neka plati sudiji 60 solida, a žrtvu neka zadovolji prema njenoj želji. Ako nema imovinu pa nema čime da plati, neka mu ogule kožu.
- Za otimanje djevojka ili za silovanje sijeće se glava. Ako se krivac sakrije njegov jatak će biti kažnjen i osuđen u istoj mjeri kao krivac.
- Ko ubije ili nožem rani drugog, biće krvi zbog zločina koji se zove...
- Niko ne može biti istjeran sa svog imanja ukoliko mu sud ne oduzme imanje.
- Ko izjavi da je njegov mir narušen, a ne dokaže to sudiji tretiraće se kao narušilac mira.
Pored ovih carski mir je sadržavao i druge članove.