Idi na sadržaj

Centar za demografsku genetiku Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
CENTAR
ZA
DEMOGRAFSKU GENETIKU
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
SkraćenicaCDG ANUBiH
Datum osnivanja15. jula 2020.
Glavno sjedišteBosna i Hercegovina Sarajevo, Bosna i Hercegovina
JezikB/H/S
DirektorRifat Hadžiselimović
SekretarDina MasnikAbdurahim Kalajdžić
Glavni organDirektor, OPMN, Predsjedništvo ANUBiH
Veb-sajtwww.anubih.ba

Centar za demografsku genetiku akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (skraćeno CDG-ANUBiH), osnovan je 15. 7. 2020, Odlukom br: 1-01-1-246-6/20, na formalni prijedlog Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, koje je zastupalo širi krug zainteresiranih institucija i pojedinaca iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.[1][2][3][4][5]

Osnove i djelatnost

[uredi | uredi izvor]

Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju genetičkih i biotehnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: „Genetičko inženjerstvo i biotehnologija“), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrestrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju populalacijskogenetičkih istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegocine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regiji, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj demografskoj genetici.

Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova stanovništva, a bh. istraživači su surađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, uključujući Kosovo i Vojvodinu.[6]

Demografskogenetička istraživanje odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu povijest, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara (Augustin Weisbach, Heinrich Himmel i njihovi suradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien (MAGW)[7]. Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti krvnih grupa nekoliko antigenskig sistema. Istraživačni zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-tih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim komplaksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih populacija, s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.

Koncpcija djelovanja novoosnovanog centra počiva na interdisciplinarnom i polivalentnom pristupu, koji uključuje populacijsku genetiku, biantropologiju, lingvistiku, medicinu, arheologiju, etnologiju, historiju, fizičku kulturu, sport i srodna naučna područja.

Primarna intencija djelovanja novoformiranog Centra je integracija kadrovskih i infrastrukturnih potencijala na istraživanju genetičkih osobenosti stanovništva Bosne i Hercegovine, od antičke, srednjovjekovne i recentne epohe, do predikcije njihovih promjena u prostoru i vremenu.

Glavni smjerovi i ciljevi djelovanja

[uredi | uredi izvor]
  • Integracija odgovarajućih kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u pripadajućoj oblasti;
  • Uspostava baze podataka o genetičkim osobenostima stanovništva BiH;
  • DNK analiza i karakterizacija antičkih, srednjovjekovnih i recentnih uzoraka;
  • Analiza proteklih i predikcija mogućih promjena genetičkog sastava stanovništva.

Osnovne radne jedinice/istraživački timovi

[uredi | uredi izvor]
Oblasti

Istraživači i suradnici

[uredi | uredi izvor]
Akademijski
Vanjski

Dopunske slike

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Informacija o osnivanju Centra za demografsku genetiku [1] Pristupljeno 31 oktobra, 2020.
  2. ^ https://www.unsa.ba/novosti/Akademija[mrtav link] nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine osnovala Centar za demografsku genetiku | Univerzitet u Sarajevu (unsa.ba)
  3. ^ https://ba.ekapija.com/news/3036726/Osnovan Centar za demografsku genetiku Akademije nauka i umjetnosti BiH
  4. ^ ANUBIH, ured. (2021). Annals of Academy of Sciences and Arts Academy of Sciences and arts of Bosnia and Herzegovina for 2020. Sarajevo: ANUBIH.
  5. ^ Hažiselimović, R., Bajrović, K. (2021). "Centar za demografsku genetiku ANUBiH – baza za proučavanje genetičkih osobenosti". Damar. Sarajevo. 5 (31): 16–18.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  6. ^ Organizacione jedinice ANUBiH [2], pristupljeno 11. decembra 2020
  7. ^ Službena stranica časopisa

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]