Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
SkraćenicaCIK / SIP BiH
PrethodnikPrivremena izborna komisija Bosne i Hercegovine (PIK)
Datum osnivanja28. septembar 2001.
VrstaInstitucija BiH
StatusAktivna
CiljRegulisanje i nadgledanje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini
Glavno sjedišteDanijela Ozme 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
43°52′N 18°25′E / 43.86°N 18.41°E / 43.86; 18.41
Područje utjecajaBosna i Hercegovina
Jezikbosanski, hrvatski i srpski
Generalni sekretarSekretarijat CIK BiH
Prvi predsjednikLidija Korać
Trenutni predsjednikŽeljko Bakalar
Glavni organParlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Budžet17.380.000 KM (2021.)[1]
Veb-sajtizbori.ba

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) jest institucija, odnosno upravno tijelo nadležno za regulisanje i nadgledanje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Također, CIK nadgleda rad lokalnih i regionalnih izbornih komisija, koje reguliraju izborni proces u nižim administrativnim jedinicama.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 21. augusta 2001. i na sjednici Doma naroda održanoj 23. augusta 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001, prestala je s radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija Bosne i Hercegovine.[2]

Članove Izborne komisije Bosne i Hercegovine imenovao je 16. novembra Visoki predstavnik sa liste koju je predložila Privremena komisija za imenovanje, a koja se sastojala od članova Komisije za izbor i imenovanje sudaca Suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih članova Izborne komisije Bosne i Hercegovine.[2]

Za članove Izborne Komisije Bosne i Hercegovine imenovani su Branko Perić, predstavnik srpskog naroda, Lidija Korać, predstavnik hrvatskog naroda, Hilmo Pašić, predstavnik bošnjačkog naroda, Vehid Šehić, predstavnik ostalih, te predstavnici međunarodne zajednice: ambasadori Robert Beecroft, dr. Gerhard Enver Schrönbergs i Victor A. Tkachenko.[2]

Prva i druga sjednica[uredi | uredi izvor]

Konstituirajuća prva sjednica Izborne komisije Bosne i Hercegovine održana je 20. novembra 2001. Time je Privremena izborna komisija zvanično prestala da postoji. Na istoj sjednici donesena je Odluka o osnivanju Sekretarijata Izborne komisije Bosne i Hercegovine.[2]

Sekretarijat obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Izborne komisije Bosne i Hercegovine, Izbornog vijeća za prigovore i žalbe kao i Apelacionog vijeća.[2]

Na drugoj sjednici Izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja je održana 27. novembra 2001, za prvog Predsjednika izabrana je Lidija Korać. Na istoj sjednici Izborna komisija Bosne i Hercegovine usvojila je Poslovnik o radu.[2]

Procedura rotacije[uredi | uredi izvor]

Na 46. sjednici Izborne komisije Bosne i Hercegovine održanoj 27. februara 2003. provedena je procedura rotacije na mjestu Predsjednika ove institucije. Za drugog Predsjednika izabran je Hilmo Pašić. Za trećeg Predsjednika Izborne komisije BiH 20. maja 2004. imenovan je Vehid Šehić.[2]

Prema članu 2.6 Izbornog zakona BiH Predsjednik Izborne komisije BiH imenuje se iz reda njenih članova. Po jedan član Izborne komisije Bosne i Hercegovine iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba, i član iz reda ostalih obavljat će funkciju predsjednika Izborne komisije Bosne i Hercegovine po principu rotacije, i to jedanput u sedam godina u trajanju od 21 mjesec.[2]

U aprilu 2006. Izborna komisija BiH mijenja naziv u Centralna izborna komisija BiH.[2]

Članovi[uredi | uredi izvor]

Trenutni članovi CIK-a su:[3]

Spisak predsjednika[uredi | uredi izvor]

Na 46. sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine održanoj 27. februara 2003. provedena je procedura rotacije na mjestu Predsjednika ove institucije.

Ime i prezime Mandat
Od Do
Lidija Korać 27. novembar 2001. 27. februar 2003.
Hilmo Pašić 27. februar 2003. 20. maj 2004.
Vehid Šehić 20. maj 2004. 18. august 2005.
Branko Petrić 18. august 2005. 16. novembar 2006.
Stjepan Mikić 16. novembar 2006. 15. februar 2008.
Suad Arnautović 15. februar 2008. 8. maj 2009.
Irena Hadžiabdić 8. maj 2009. 29. septembar 2011.
Branko Petrić 29. septembar 2011. 26. juni 2013.
Stjepan Mikić 26. juni 2013. 31. mart 2015.
Ahmet Šantić 31. mart 2015. 1. januar 2017.
Irena Hadžiabdić 1. januar 2017. 31. septembar 2018.
Branko Petrić 1. oktobar 2018. 11. mart 2020.
Vanja Bjelica-Prutina 16. mart 2020. 31. juni 2020.
Željko Bakalar 1. juli 2020. trenutno

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je provela značajne aktivnosti u segmentu jačanja međunarodne saradnje. Na godišnjoj konferenciji Udruženja evropskih izbornih zvaničnika - ACEEEO, koja je 2004. održana u Albaniji, CIK BiH je zvanično primljena u punopravno članstvo ove značajne međunarodne asocijacije. Također, bila je domaćin i predsjedavajuća 21. godišnje konferencije Udruženja evropskih izbornih zvaničnika (ACEEEO) pod nazivom "Učešće ranjivih grupa u izbornim procesima: manjine i osobe sa invaliditetom" koja je održana od 15. do 17. septembra 2012. u Sarajevu.[4]

U okviru 6. konferencije Globalne izborne organizacije (GEO), 14. oktobra 2013. je u Međunarodnom poslovnom okrugu Songdo, Republika Koreja, održana Osnivačka skupština Svjetskog udruženja izbornih tijela (A-WEB). Skupštini je prisustvovalo oko 450 zvaničnika iz 120 država svijeta, uključujući 93 tijela za provedbu izbora iz 90 zemalja, 14 međunarodnih organizacija i 39 nevladinih organizacija. CIK je, kao aktivni sudionik u procesu osnivanja ovog udruženja, izabrana u tročlani "Odbor za nadzor i reviziju Svjetskog udruženja izbornih tijela", kojim trenutno i predsjedava. Domaćin ovog događaja je bila Državna izborna komisija Južne Koreje. Ovo udruženje ima ključnu ulogu u globalnoj razmjeni znanja među tijelima za provedbu izbora širom svijeta.[4]

Osim navedenog, predstavnici Centralne izborne komisije učestvovali su u izbornim posmatračkim misijama širom svijeta kao i na mnogim međunarodnim konferencijama i seminarima.[4]

Poseban segment u okviru međunarodne saradnje Centralne izborne komisije su bilateralni odnosi. Memorandume o saradnji CIK je potpisao sa značajnim brojem institucija drugih država kao i sa Misijom OSCE-a u BiH:[4]

  • Izborna komisija Malezije – memorandum zaključen 9. 1. 2007.
  • Komisija za utvrđivanje konflikta interesa Crne Gore – memorandum zaključen 31. 5. 2007.
  • Centralna izborna komisija Ruske Federacije – memorandum zaključen 2. 10. 2010.
  • Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske – memorandum zaključen 26. 7. 2011.
  • Centralna izborna komisija Ukrajine – memorandum zaključen 15. 9. 2012.
  • Vrhovno izborno vijeće Republike Turske – memorandum zaključen 1. 6. 2015.
  • Izborna komisija Indije – memorandum zaključen 24. 1. 2017.
  • Memorandum o razumijevanju između CIK BiH i Misije OSCE u BiH potpisan je 4. 7. 2017.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Budžet CIK-a" (PDF).
  2. ^ a b c d e f g h i j "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 16. 6. 2021.
  3. ^ "Centralna izborna komisija BiH - Članovi". www.izbori.ba. Pristupljeno 16. 6. 2021.
  4. ^ a b c d e "CIK BiH - Međunarodna saradnja" (PDF).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]