Ciklidi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Cichlidae)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ciklidi
Archocentrus nigrofasciatus
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Actinopterygii
Red Perciformes
Porodica Cichlidae
Potporodice
Rodovi ovdje

Ciklidi su ribe iz velike i raznolike porodice Cichlidae, u koju spada otprilike 1,300 opisanih vrsta, a zbog velikog broja neotkrivenih vrsta, pretpostavlja se da će konačan broj vrsta ove porodice doseći 1,900.[1] Ciklidi su ribe koje se značajno razlikuju u obliku, boji, veličini, načinu života i ponašanju.

Veličina predstavnika ove porodice se kreće od 2,5 centimetra do 1 metra, dok oblici tijela variraju od snažno bočno spljoštenih do valjkastih. Oblik tijela zavisi od okruženja u kojem se nalaze: bočno spljoštene ribe poput onih iz roda Pterophyllum su prilagođene skrivanju među gustim vodenim biljem, dok je oblik tijela riba iz roda Julidochromis specijaliziran za uvlačenje u uske rupe u kamenjima. Mužjaci su veći i intenzivnije obojeni, veoma teritorijalni i često agresivni prema ribama svoje i druge vrste. Živopisno obojene vrste postaju sve popularnije akvarijumske ribe, dok su rjeđe one neuglednih boja. Pojedine vrste, poput tilapije, su važne ribe u prehrani.

Ciklidi u prirodi naseljavaju tropske vode Južne Azije, Afrike, Južne i Centralne Amerike. Najčešće se nalaze u slatkim, bilo tekućim ili stajaćim vodama, mada se neke vrste (od kojih su najznačajnije vrste rodova Etroplus i Sarotherodon) mogu naći u bočatnim i slanim vodama.[2]

Ishrana ciklida varira jednako kao i oni sami. Postoje vrste koje su primarno herbivori, te se hrane algama i mehkim dijelovima viših biljaka, a u ishranu samo povremeno uključuju manje beskičmenjake. Ostale vrste su sposobni predatori - karnivori čiji se plijen kreće od puževa, larvi insekata, spužvi pa do ostalih riba. Manji broj vrsta spada u detritovore, hraneći se trulećom organskom materijom.

Pojedine ribe ove porodice su izrazito monogamne, dok ostale formiraju hareme koji se sastoje od jednoga mužjaka i više ženki. Svi predstavnici ove porodice iskazuju izraženu roditeljsku brigu za jaja i mlađ. Ikru ili mlađ čuvaju oba ili samo jedan roditelj, zavisno od vrste. Roditelji vrsta koje ikru polažu na otvorenom (lišću biljaka, kamenjima ili podlozi) aerišu vodu oko ikre, odstranjuju pljesnjivu i neoplođenu ikru, te je agresivno čuvaju od predatora. Drugi oblik roditeljske brige je čuvanje ikre i mlađi u ustima, a susreće se kod riba iz roda Haplochromis. Ženke ovih vrsta ikru odmah po oplođenju smještaju u usta i tu je čuvaju tokom inkubacije i nakon izlijeganja mlađi. Za svo ovo vrijeme ženke ne jedu i vrijeme provode skrivene od ostalih riba, koje ih nekad pokušavaju natjerati da izbace mlađ iz usta. Iako su uglavnom ženke one koje mlađ čuvaju u ustima, to mogu biti i mužjaci, te rjeđe oba roditelja.[3][4][5] Neke vrste, poput diskusa, poznate su po sposobnosti da mlađ hrane svojim kožnim izlučevinama.[3]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Spisak iz 2006. godine uključivao je 220 rodova:[1]

Prema izvještaju iz 2007. godine, 156 vrsta ciklida nalazi se na spisku ranjivih, četrdeset na spisku ugroženih, a 69 na spisku kritično ugroženih vrsta. Od 1990. u divljini je izumrlo 45 vrsta ciklida, među kojima je najviše ustonoša.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Fishbase; 2006
  2. ^ Schäfer, Frank ; 2005, Brackish-Water Fishes
  3. ^ a b Loiselle, P.V. ; 1994, The Cichlid Aquarium
  4. ^ Coleman, R. ; 1999, Mysterious mouthbrooders
  5. ^ Keenleyside, M.H.A. ; 1991, Parental Care, Cichlid Fishes: behaviour, ecology and evolution
  6. ^ Red List of Threatened Species ; 2006