Cilijarni mišić
Cilijarni mišić | |
---|---|
Detalji | |
Latinski | Musculus ciliaris |
Porijeklo | 1) Uzdužna vlakna → bionjačna ostruga; 2) okrugla vlakna → kružni korijen šarenice[1] |
Insertion | 1) Uzdužna vlakna → cilijarni nastavak, 2) okrugla vlakna →kružni korijen šarenice[1] |
Duge stražnje cilijarne arterije | |
Vrtložna vena | |
Kratki cilijarni Od nervus oculomotorius kroz cilijarnu gangliju Simpatička postganglijska vlakna fibers fornje vratne ganglije | |
Akcije | 1) Akomodacija, 2) regulacija veličine pora trabekulske mrežice |
Identifikatori | |
Gray's | p.1011 |
TA | A15.2.03.014 |
FMA | 49151 |
Anatomska terminologija |
Cilijarni mišić je prsten glatkog mišićnog tkiva[2][3] u srednjem sloju oka (vaskularni sloj) koji kontrolira akomodaciju za gledanje predmeta na različitim udaljenostima i regulira protok očne vodice u Schlemmov kanal. Mijenja oblik sočiva u oku, a ne veličinu zjenice[4] što čine mišići sfinkter zjenice i dilatator zjenice.
Struktura
[uredi | uredi izvor]Razvoj
[uredi | uredi izvor]Cilijarni mišić razvija se iz mezenhima unutar rožnjače i smatra se izvedenicom kranijskog nervnog grebena.[5]
Inervacija
[uredi | uredi izvor]Cilijarni mišić prima parasimpatička vlakna iz kratkih cilijarnih živaca koja proizlaze iz cilijarne ganglije. Simpatička postganglijska vlakna dio su kranijslog živca V1 (nazocilijarni nerv trigeminusa), dok su presinaptička parasimpatička vlakna do ciliarnih ganglija iz okulomotornog nerva.[6] > Postganglijska simpatička inervacija proizlazi iz gornjih vratnih ganglija.[7]
Presinapsni parasimpatički signali koji potiču iz Edinger-Vestfalovog jezgra prenose kranijski nerv III (okulomotorni nerv) i putuju kroz cilijarnu gangliju postganglijskih parasimpatičkih vlakana, koja putuju u kratke cilijarne nerve i opskrbljuju cilijarno tijelo i šarenicu. Kontrakciju ciliarnog mišića pokreće parasimpatička aktivacija M3 muskarinskih receptora. Učinak kontrakcije je smanjenje prečnika prstena cilijarnog mišića, uzrokujući opuštanje vlakana zonule, zbog čega sočivo postaje okruglije, povećavajući svoju moć da lomi svjetlost za vid iz blizine.
Parasimpatički ton je dominantan kada je potreban viši stepen prilagodbe sočiva, poput čitanja knjige.[8]
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Akomodacija
[uredi | uredi izvor]Ciliarna vlakna imaju kružni oblik (Ivanoff),[9] uzdužne (meridijanske i radijalne orijentacije .[10]
Prema teoriji Hermanna von Helmholtza, kružna ciliarna mišićna vlakna utiču na zonulska vlakna u oku (susprnzorska, tj. podržavajuća vlakna sočiva u položaju tokom akomodacije), omogućavajući promjene oblika sočiva za fokusiranje svjetlosti. Kada se ciliarni mišić stegne, povuče se prema naprijed i pomiče frontalno područje prema osi oka. Ovo oslobađa napetost na sočivu, uzrokovanu zonulskim vlaknima (vlakna koja leću drže ili izravnavaju). Ovo oslobađanje napetosti zonulskih vlakana dovodi do toga da sočivo postane sferičnije, prilagođavajući se fokusu kratkog dometa. Suprotno tome, opuštanje ciliarnog mišića dovodi do zatezanja zonulskih vlakana, poravnavajući sočivo, povećavajući fokusnu daljinu,[11] povećavajući fokusiranje na daljinu. Iako je Helmholtzova teorija široko prihvaćena od 1855. godine, njen mehanizam i dalje ostaje kontroverzan. Alternativne teorije akomodacije predložili su drugi, uključujući L. Johnsona, M. Tscherninga, a posebno Ronald A. Schachara.[2]
Veličina pora trabekulske mreže
[uredi | uredi izvor]Kontrakcija i opuštanje uzdužnih vlakana koja se umetnu u trabekulsku mrežicu u prednjoj očnoj komori, uzrokuju povećanje i smanjenje veličine pora mreže, olakšavajući i ometajući protok vodene tečnosti protok u Schlemmov kanal.[12]
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Glaukom
[uredi | uredi izvor]Otvorenougaoni (OAG) i zatvorenougaoni glaukom (CAG) mogu se liječiti agonistima muskarinskih receptora (npr. Pilokarpin), koji uzrokuju brzu miozu i kontrakciju cilijarnih mišića, otvaranje trabekulske mreže, olakšavajući odvod vodene otopine u Schlemmov kanal i na kraju smanjujući unutaročni pritisak.[13]
Historija
[uredi | uredi izvor]Etimologija
[uredi | uredi izvor]Riječ „cilijarni“ potiče od cilia (=treplja), od oko 1685–1695.[14] Termin cilia nastao je nekoliko godina kasnije, 1705–1715, i predstavlja novolatinsku množinu od cilium što znači trepavica. Na latinskom, "cilia" znači gornji kapak.[15] Zajedno, cili(ja) -rno odnosi se na različite anatomske strukture u i oko oka, odnosno cilijarno tijelo i prstenasti suspenzot očnog sočiva.[16]
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Arterije sudovnjače i šarenice. Uklonjen je veći dio bionjače.
-
Šarenica, čeoni izgled
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Gest, Thomas R; Burkel, William E. "Anatomy Tables - Eye." Medical Gross Anatomy. 2000. University of Michigan Medical School. January 5, 2010 Umich.edu Arhivirano 26. 5. 2010. na Wayback Machine
- ^ a b Kleinmann, G; Kim, H. J.; Yee, R. W. (2006). "Scleral expansion procedure for the correction of presbyopia". International Ophthalmology Clinics. 46 (3): 1–12. doi:10.1097/00004397-200604630-00003. PMID 16929221.
- ^ Schachar, Ronald A. (2012). "Anatomy and Physiology." (Chapter 4) The Mechanism of Accommodation and Presbyopia. Kugler Publications. 2001. ISBN 978-9-062-99233-1.
- ^ Land, Michael (Apr 19, 2015). "Focusing by shape change in the lens of the eye: a commentary on Young (1801) 'On the mechanism of the eye'". Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences. School of Life Sciences, University of Sussex, Brighton: Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences. 370 (1666): 20140308. doi:10.1098/rstb.2014.0308. PMC 4360117. PMID 25750232.
- ^ Dudek RW, Fix JD (2004). "Eye" (chapter 9). Embryology - Board Review Series (3rd edition, illustrated). Lippincott Williams & Wilkins. p. 92. ISBN 0-7817-5726-6, ISBN 978-0-7817-5726-3. Books.Google.com. Retrieved on 2010-01-17 from https://books.google.com/books?id=MmoJQWsJteoC.
- ^ Moore KL, Dalley AF (2006). "Head (chapter 7)". Clinically Oriented Anatomy (5th izd.). Lippincott Williams & Wilkins. str. 972. ISBN 0-7817-3639-0.
- ^ McDougal, David H.; Gamlin, Paul D. (januar 2015). "Autonomic control of the eye". Comprehensive Physiology. 5 (1): 439–473. doi:10.1002/cphy.c140014. ISSN 2040-4603. PMC 4919817. PMID 25589275.
- ^ Brunton, L. L.; Chabner, Bruce; Knollmann, Björn C., ured. (2011). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (12 izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-162442-8.
- ^ "Ocular Embryology with Special Reference to Chamber Angle Development". The Glaucomas. 2009. str. 61–9. doi:10.1007/978-3-540-69146-4_8. ISBN 978-3-540-69144-0.
- ^ Riordan-Eva Paul, "Chapter 1. Anatomy & Embryology of the Eye" (Chapter). Riordan-Eva P, Whitcher JP (2008). Vaughan & Asbury's General Ophthalmology (17th izd.). McGraw-Hill. AccessMedicine.com Arhivirano 6. 7. 2009. na Wayback Machine
- ^ Brunton, Laurence L.; Lazo, John S.; Parker, Keith, ured. (2005). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (11th izd.). New York: McGraw-Hill. str. 134–135. ISBN 978-0-07-162442-8.
- ^ Salmon John F, "Chapter 11. Glaucoma" (Chapter). Riordan-Eva P, Whitcher JP (2008). Vaughan & Asbury's General Ophthalmology (17th izd.). McGraw-Hill. AccessMedicine.com Arhivirano 6. 7. 2009. na Wayback Machine
- ^ Le, Tao T.; Cai, Xumei; Waples-Trefil, Flora. "QID: 22067". USMLERx. MedIQ Learning, LLC. 2006–2010. 13 January 2010 Usmlerx.com Arhivirano 26. 10. 2012. na Wayback Machine
- ^ "cilia", Unabridged. Source location: Random House, Inc. Reference.com. Retrieved on 2010-01-16 from http://dictionary.reference.com/browse/cilia.
- ^ Dictionary.com, "-ary", in The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition. Source location: Houghton Mifflin Company, 2004. Reference.com. Retrieved on 2010-01-16 from http://dictionary.reference.com/browse/-ary.
- ^ "ciliary," in Dictionary.com Unabridged. Source location: Random House, Inc. Reference.com. Retrieved on 2010-01-16 from http://dictionary.reference.com/browse/ciliary.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Lens, zonule fibers, and ciliary muscles—SEM Arhivirano 28. 9. 2011. na Wayback Machine