Cim

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 43°21′14″N 17°46′49″E / 43.354°N 17.7804°E / 43.354; 17.7804
Cim
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Mostar
Koordinate 43°21′14″N 17°46′49″E / 43.354°N 17.7804°E / 43.354; 17.7804
Stanovništvo
 - Naselje 3.168 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 133353[1]
Matični broj općine 11410
Cim u Bosni i Hercegovini

Cim je naseljeno mjesto u općini Mostar, Bosna i Hercegovina.[2]

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Cim
2013.[3] 1991.[3] 1981.[4] 1971.[5]
Osoba 3 120 (100,0%) 3 168 (100,0%) 2 455 (100,0%) 1 684 (100,0%)
Hrvati 3 054 (96,40%) 2 333 (95,03%) 1 657 (98,40%)
Jugoslaveni 55 (1,736%) 93 (3,788%)
Ostali 22 (0,694%) 6 (0,244%) 10 (0,594%)
Srbi 19 (0,600%) 11 (0,448%) 7 (0,416%)
Bošnjaci 1 18 (0,568%) 1 11 (0,448%) 1 10 (0,594%)
Crnogorci 1 (0,041%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

O naselju

Ostaci Cimske bazilike

Na padinama Cima njegovani su poznati cimski vinogradi i voćnjaci. Ovo područje opustjelo je 1687. napadom mletačkog plaćenika Stojana Jankovića i njegove bande na Mostar. Janković se pri svom pohodu spustio preko Goranaca i Cima, kako bi što neprimjetnije došao do isturenih mostarskih mahala. Bježeći pred mostarskom potjerom, vraćao se istim putem kojim je i došao. Pri ovom pohodu Jankovićeva banda ubijala je i palila sve na što je naišla. Poginuli članovi Jankovićeve družine zakopani su u cimskom gaju Smrčenjaci. O ovom piše i Mostarac Luka Grđić Bjelokosić, pa kaže "... Ako je u tome boju poginulo dosta Mostaraca, poginulo je i dosta uskoka iz Stojanove družine. Te je svoje drugove Stojan pokopao u gaju Smrčenjaci. Docnije se u taj gaj počeše kopati okolni seljaci te je danas u njemu veliko katoličko groblje..." [6]

Pokušaj rekonstrukcije Cimske bazilike

Na ovim prostorima postojala su i mnoga grobišta mostarskih muslimana nestala za vrijeme Austro-Ugarske uprave. Poslije pomenutog Jankovićevog pohoda zgarišta u neposrednoj blizini Mostara, Cima i Vihovićima skoro dva vijeka nisu obnovljena, stalno su podsjećala na dane u kojima su zgarišta nastala. Kasnije su se na ove prostore naseljavali katolici i pravoslavci, piše Husein Ćišić u knjizi "Mostar u Herceg-Bosni". Zna se da je na imanjima Mostaraca u Cimu i Vihovićima postojao znatan broj kula (ljetnikovaca), u kojima su njihovi vlasnici boravili za vrijeme ljeta. U legendu je ušla kula porodice Humo zahvaljujući članu ove porodice, poznatom mostarskom književniku Hamzi Humi (1895 - 1970). Humo je sa radošću boravio na ovom imanju pa su mu Cim i njegov tadašnji ambijent sa prelijepim vinogradima i voćnjacima bili inspiracija za mnoge njegove stihove i prozu. Bez dvojbe je opis ovih prostora kulminirao u njegovom lirskom romanu "Grozdanin kikot", "malom remek - djelu" kako kažu književni kritičari.[potreban citat] Prvo izdanje ovog romana objavljeno je u Beogradu 1927. godine, a ovaj roman preveden je i na njemački jezik. Teoretičari književnosti kažu da je "Grozdanin kikot", jedinstveno djelo stvoreno na prostoru BiH koje će trajati koliko i ljudsko interesovanje za neke vječne i univerzalne teme kao što su ljubav, sjeta, radost i smrt. Zbog dobrog vina sa cimskog vinogorja, odavno je u Mostaru poznata poslovica "Nema Cima do Rima". Pomenuti Luka Grđić Bjelokosić kaže u navedenom djelu na 20. stranici, da se zbog vinopija dobrog cimskog vina ustalila u Mostaru poslovica "Nema Cima do Rima za pjanca i za kenjca".

Arheologija

Relikviji, moćnici i stare kovanice

Jedna od jako važnih historijskih građevina kod nas je starokršćanska – kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Od 1967. do septembra 1969. godine vršeno je sistematsko arheološko iskopavanje. Dio pokretnog arheološkog materijala (kamena plastika) pohranjen je u Muzeju Hercegovine u Mostaru. Sav sitni arheološki materijal, novac, naušnice, keramika, moćnici, uništen je u ratu 1992-1995.

Ona datira između 4. i 6. vijeka. Dimenzije bazilike iznose 24,80 x 15 m. Sa vanjske strane bila je ojačana sa 23 kontrafora. Ovo je jedina kasnoantička bazilika u kojoj otkriveni su moćnici in situ. Posmrtni prah mučenika-sveca kome je bila posvećena crkva stavljen je u dvije koštane i u dvije srebrne kutijice. U ruševinama bazilike pronađeno je ukupno 36 poremećenih i oštećenih srednjovjekovnih grobova. 13 grobnica je sačinjeno od podnih kamenih ploča bazilike. Grobni prilozi su uglavnom predmeti nakita (naušnice i prstenovi).

Moguće je da je na temeljima starije (prvobitne) crkve, koja je porušena iz nepoznatih razloga, sagrađena druga u kasnijem periodu. To potvrđuju i nalazi ulomaka dviju menza: jedne mramorne i druge od miljevine, kao i brojni dijelovi oltarnih pregrada koji pripadaju dvjema fazama. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [7]

Groblja

Najpoznatija groblja u Cimu su:

  • Smrčenjaci - nastalo u osmanlijsko doba, najstarije na području Cima i okoline zapadnog Mostara
  • Gorica - najstarije groblje poslije Smrčenjaka, nastalo malo prije Prvog svjetskog rata, u groblju se nalaze dva stećka iz ranokršćanskog perioda
  • Djevojačko groblje - u narodu se to groblje zove još „Groblje kod sv. Ante“, ime Djevojačko je dobilo jer je u tom groblju prvi put ukopana djevojka.

Župa sv. Ante- Cim

Zaštitnik župe u Cimu je sv. Ante. Sadašnji župnik je fra Luka Marić. Susjedne župe:Župa Marije Majke Crkve-Katedrala,Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista,Župa sv. Barbara Rudnik,Župa sv. Petra i Pavla.

Poznate osobe

  • fra Ljudevit Lasta, fratar rodom iz Cima
  • don Marin Krešić (Đaković), svećenik rodom iz Cima
  • Ilija Vrljić, političar rodom iz Cima
  • Stojan Vrljić, političar i ratni gradonačelnik Mostara rodom iz Cima
  • Vlado Čuljak (Ađontić), poznati političar rodom iz Cima
  • Zoran Krešić, novinar i voditelj rodom iz Cima

Susjedna naselja

Ilići, Bijeli Brijeg, Rudnik, Vihovići, Goranci

Literatura

  • Tomo Anđelić, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, nova serija, XXIX/1974,  Sarajevo, 1976, 179 - 244. -Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara

Reference

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  2. ^ "Općina Mostar". nasbih.com. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  3. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Cim". nasbih.com. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015. 
  6. ^ "Mostar nekad i sad", Beograd 1901. str. 16
  7. ^ "Arheološko područje kasnoantička bazilika". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 

Vanjski linkovi