Cim
Cim | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Cim | |
| Koordinate: 43°21′14″N 17°46′49″E / 43.354°N 17.7804°EKoordinate: 43°21′14″N 17°46′49″E / 43.354°N 17.7804°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Grad | Mostar |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 3.061 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 133353[1] |
| Matični broj grada | 11410 |
Cim je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Cim | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
| Osoba | 3 061 (100,0%) | 3 168 (100,0%) | 2 455 (100,0%) | 1 684 (100,0%) | |||
| Hrvati | 3 013 (98,43%) | 3 054 (96,40%) | 2 333 (95,03%) | 1 657 (98,40%) | |||
| Bošnjaci | 11 (0,359%) | 18 (0,568%)1 | 11 (0,448%)1 | 10 (0,594%)1 | |||
| Albanci | 10 (0,327%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 10 (0,327%) | – | – | – | |||
| Srbi | 6 (0,196%) | 19 (0,600%) | 11 (0,448%) | 7 (0,416%) | |||
| Ostali | 6 (0,196%) | 22 (0,694%) | 6 (0,244%) | 10 (0,594%) | |||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,098%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,033%) | 55 (1,736%) | 93 (3,788%) | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,033%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,041%) | – | |||
O naselju
Na padinama Cima njegovani su poznati cimski vinogradi i voćnjaci. Ovo područje opustjelo je 1687. napadom mletačkog plaćenika Stojana Jankovića i njegove bande na Mostar. Janković se pri svom pohodu spustio preko Goranaca i Cima, kako bi što neprimjetnije došao do isturenih mostarskih mahala. Bježeći pred mostarskom potjerom, vraćao se istim putem kojim je i došao. Pri ovom pohodu Jankovićeva banda ubijala je i palila sve na što je naišla. Poginuli članovi Jankovićeve družine zakopani su u cimskom gaju Smrčenjaci. O ovom piše i Mostarac Luka Grđić Bjelokosić, pa kaže "... Ako je u tome boju poginulo dosta Mostaraca, poginulo je i dosta uskoka iz Stojanove družine. Te je svoje drugove Stojan pokopao u gaju Smrčenjaci. Docnije se u taj gaj počeše kopati okolni seljaci te je danas u njemu veliko katoličko groblje..." [5]
Na ovim prostorima postojala su i mnoga grobišta mostarskih muslimana nestala za vrijeme Austro-Ugarske uprave. Poslije pomenutog Jankovićevog pohoda zgarišta u neposrednoj blizini Mostara, Cima i Vihovićima skoro dva vijeka nisu obnovljena, stalno su podsjećala na dane u kojima su zgarišta nastala. Kasnije su se na ove prostore naseljavali katolici i pravoslavci, piše Husein Ćišić u knjizi "Mostar u Herceg-Bosni". Zna se da je na imanjima Mostaraca u Cimu i Vihovićima postojao znatan broj kula (ljetnikovaca), u kojima su njihovi vlasnici boravili za vrijeme ljeta. U legendu je ušla kula porodice Humo zahvaljujući članu ove porodice, poznatom mostarskom književniku Hamzi Humi (1895 - 1970). Humo je sa radošću boravio na ovom imanju pa su mu Cim i njegov tadašnji ambijent sa prelijepim vinogradima i voćnjacima bili inspiracija za mnoge njegove stihove i prozu. Bez dvojbe je opis ovih prostora kulminirao u njegovom lirskom romanu "Grozdanin kikot", "malom remek - djelu" kako kažu književni kritičari.[nedostaje referenca] Prvo izdanje ovog romana objavljeno je u Beogradu 1927. godine, a ovaj roman preveden je i na njemački jezik. Teoretičari književnosti kažu da je "Grozdanin kikot", jedinstveno djelo stvoreno na prostoru BiH koje će trajati koliko i ljudsko interesovanje za neke vječne i univerzalne teme kao što su ljubav, sjeta, radost i smrt. Zbog dobrog vina sa cimskog vinogorja, odavno je u Mostaru poznata poslovica "Nema Cima do Rima". Pomenuti Luka Grđić Bjelokosić kaže u navedenom djelu na 20. stranici, da se zbog vinopija dobrog cimskog vina ustalila u Mostaru poslovica "Nema Cima do Rima za pjanca i za kenjca".
Arheologija
Jedna od jako važnih historijskih građevina kod nas je starokršćanska – kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Od 1967. do septembra 1969. godine vršeno je sistematsko arheološko iskopavanje. Dio pokretnog arheološkog materijala (kamena plastika) pohranjen je u Muzeju Hercegovine u Mostaru. Sav sitni arheološki materijal, novac, naušnice, keramika, moćnici, uništen je u ratu 1992-1995.
Ona datira između 4. i 6. vijeka. Dimenzije bazilike iznose 24,80 x 15 m. Sa vanjske strane bila je ojačana sa 23 kontrafora. Ovo je jedina kasnoantička bazilika u kojoj otkriveni su moćnici in situ. Posmrtni prah mučenika-sveca kome je bila posvećena crkva stavljen je u dvije koštane i u dvije srebrne kutijice. U ruševinama bazilike pronađeno je ukupno 36 poremećenih i oštećenih srednjovjekovnih grobova. Trinaest grobnica je sačinjeno od podnih kamenih ploča bazilike. Grobni prilozi su uglavnom predmeti nakita (naušnice i prstenovi).
Moguće je da je na temeljima starije (prvobitne) crkve, koja je porušena iz nepoznatih razloga, sagrađena druga u kasnijem periodu. To potvrđuju i nalazi ulomaka dviju menza: jedne mramorne i druge od miljevine, kao i brojni dijelovi oltarnih pregrada koji pripadaju dvjema fazama. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[6]
Groblja
Najpoznatija groblja u Cimu su:
- Smrčenjaci - nastalo u osmanlijsko doba, najstarije na području Cima i okoline zapadnog Mostara
- Gorica - najstarije groblje poslije Smrčenjaka, nastalo malo prije Prvog svjetskog rata, u groblju se nalaze dva stećka iz ranokršćanskog perioda
- Djevojačko groblje - u narodu se to groblje zove još „Groblje kod sv. Ante“, ime Djevojačko je dobilo jer je u tom groblju prvi put ukopana djevojka.
Župa sv. Ante- Cim
Zaštitnik župe u Cimu je sv. Ante. Sadašnji župnik je fra Luka Marić. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve-Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Barbara Rudnik, Župa sv. Petra i Pavla.
Poznate osobe
- fra Ljudevit Lasta, fratar rodom iz Cima
- don Marin Krešić (Đaković), svećenik rodom iz Cima
- Ilija Vrljić, političar rodom iz Cima
- Stojan Vrljić, političar i ratni gradonačelnik Mostara rodom iz Cima
- Vlado Čuljak (Ađontić), poznati političar rodom iz Cima
- Zoran Krešić, novinar i voditelj rodom iz Cima
Susjedna naselja
Ilići, Bijeli Brijeg, Rudnik, Vihovići, Goranci
Literatura
- Tomo Anđelić, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, nova serija, XXIX/1974, Sarajevo, 1976, 179 - 244. -Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Mostar nekad i sad", Beograd 1901. str. 16
- ^ "Arheološko područje kasnoantička bazilika". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
Vanjski linkovi
- Zvanični sajt grada Mostara Archived 2020-09-21 na Wayback Machine
