Cimeše

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Cimeše
(naselje)
Cimeše nalazi se u Bosna i Hercegovina
Cimeše
Cimeše
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°35′01″N 16°12′59″E / 44.5836°N 16.2164°E / 44.5836; 16.2164Koordinate: 44°35′01″N 16°12′59″E / 44.5836°N 16.2164°E / 44.5836; 16.2164
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto27
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 250
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105635[1]
Matični broj općine11436
Veb-sajtOpćina Bosanski Petrovac

Cimeše je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 139 stanovnika.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je smješteno na jugu Bjelajskog polje ispod planine Osječenice.[3] Kuće su u nizu, jedna pored druge. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na istoku, iznad sela su brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik i Raušovica. Cimeše nema svojih izvora, pa se lokalni vodovod snabdjeva vodom iz Bjelaja. Zemljište je vrlo plodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja pa su se mještani više bavili poljoprivredom nego stočarstvom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Iznad seoskih kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvine.[4] Na njemu su otkriveni temelji bazilike iz kasnoantičkog perioda iz V-VI vijeka n.e. Uz nju su mnogobrojne gromile koje su takođe prekopane. U njima su nađene kosti i nakiti od bronze i pozlaćena srebra. Nađeni su par bronzanih narukvica proširenih i ukrašenih krajeva u stilu barbariziranih antičkih oblika i primjerci ukosnica u vidu stilusa. Predmeti pripadaju Istočnim Gotima koji su na ovim prostorima živjeli nekoliko vijekova.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Cimeše
2013.[6]1991.1981.[7]1971.[8]
Osoba27 (100,0%)139 (100,0%)196 (100,0%)297 (100,0%)
Srbi24 (88,89%)130 (93,53%)148 (75,51%)291 (97,98%)
Bošnjaci3 (11,11%)9 (6,475%)16 (2,020%)1
Jugoslaveni48 (24,49%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  3. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]