Conodonta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Conodonta
Vremenski raspon:
Srednji kambrijjura
Rekonstrukcija kodonta
Rekonstrukcija kodonta
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potkoljeno Vertebrata
Razred Conodonta
Grupe
“Dientes“, kodont iz doline Jelena (Deer Valley), član formacije Mauch Chunk (donji karbon)

Conodonta je razred izumrlih morskih Chordata. Dugi niz godina bili su poznati samo iz mikrofosila milimetarskog zubnog oblika, koji su se, uprkos obilju, uvijek bili izolirani, tj. nikada povezani sa fosilima životinje koja ih je imala. Pronađeni su u fosilnom zapisu iz srednjeg kambrija do početka jure..[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, prvi su put pronađeni kondonti povezani sa fosilima organizma kojem su pripadali.[2] To je zato što je tijelo ovih životinja bilo mehko, a samo su zubi fosilizirani u većini slučajeva. Godine 1994. pronađeni su vrlo dobro sačuvani fosili rodajedinke Promissum, u iznenađujuće velikim dijelom.[3]

Iz jedanaest otisaka poznatih konodonata, koji se ponekad nazivaju i kondotofori, proizlazi da su to bili organizmi slični po izgledu sa jeguljama sa 15, rjeđe 19, elemenata glave raspoređenih u bilateralnoj simetriji , uključujući radikalno različit aparat za uzimanje hrane sa vilicama modernih riba. Unatoč njihovoj žestokoj pojavi, vjeruje se da su to bile životinje biljojedi; "zubi" su verovatno korišćeni za filtriranje planktona. Međutim, nije nemoguće da neki nisu koristili zube kako bi grizli. Možda su tri zubne morfologije (koniforomi, ramiformi i pektiniformi) imale različite funkcije. Bočni položaj očiju nije čest kod mesoždera.

Pripadnost[uredi | uredi izvor]

Danas je općepriznato da su kondodonti imali velike oči, peraje sa polumjerom, mišiće u obliku galona i notohord. Ove posljednje tri karakteristike definiraju koljeno Chordata (naprimjer, kičmenjaci) prema najnovijim klasifikacijama.[4] Međutim, takve su klasifikacije daleko od sigurnih; dok Milsom i Rigby (2004) smatraju koodontima sličnim kičmenjacima, kao i moderni kolouste. To mišljenje potvrđeno je u studijama zasnovanim na kladističkoj analizi koju su uradili Donoghue et al. (2000) . Ova analiza, međutim, upozorava da se čini da rani oblici koodonata, protoconodontes, tvore kladus bez novijih koodonata (paraconodonta i euconodonta). Moguće je da su protokonodonti bazana grupa koljena, a također uključuju i Chaetognatha, što ukazuje da nisu baš bliski srodnici pravih koodonata.

Primjena[uredi | uredi izvor]

Konodonti se široko koriste u biostratigrafiji. Upotrebljavaju se i kao paleotermometri, jer fosfati i organske materije, koje ih čine, imaju predvidljive promjene boje kada su izložene različitim temperaturama. Iz tog razloga se koriste kao pokazatelji toplinskih promjena u stijeni koja ih sadrži. Ovo obilježje učinilo je koodonte korisnim alatom za istraživanje ulja u stijenama, od kambrija do gornjeg trijasa. "Indeks promjene alodoracije" je ljestvica koja povezuje boju konodonata s maksimalnom temperaturom koju je stijena dostigla u svojoj geološkoj prošlosti.

Klasifikacija i filogenija[uredi | uredi izvor]

Od 2012., naučnici klasificiraju koodonte u koljeno Chordata, na osnovu njihovih peraja sa zracima, mišiće u oblikiu oficirskih oznaka >>>> i notohord.[5]

Milsom i Rigby zamišljaju ih kao kranjake slične po izgledu kao i moderni lampetre i zmijuljice,[6] a filogenetička analiza sugerira da su više izmijrnjeni nego bilo koji drugi u ovim grupama.[7] Međutim, ova analiza dolazi s jednim upozorenjem: čini se da rani oblici konodonata, protoconodonta, čine različiti kladus od kasnijih paraconodonta i euconodonts. Protokonodonti vjerovatno predstavljaju matičnu skupinu prema tipu koji uključuje haetognatne crve; ovaj zaključak sugerira da Caetognatha nisu bliski srodnici pravih konodonata.[8] Štaviše, neke analize ne smatraju konodonte ni kao kičmenjake ni cranijate, jer im nedostaju glavne karakteristike ovih grupa.[9]

 Craniata 

Cyclostomata

 Vertebrata 
 Hyperoartia 

Lampetre

Conodonta

Paraconodontida

Proconodontida

 Euconodonta

Protopanderodontida

Panderontida

 Prioniodontida 

Paracordylodus

Balognathidae

Prioniodinida

Ozarkodinida

Heterostracans, Osteostraca i Gnathostoma

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Taksonomija Conodonta prma Sweet & Donoghue:[10], Mikkov filogenijski arhiv[11] i Klasifikscijsa riba, 2017.[12]

Conodonta Pander 1856 non Eichenberg 1930 sensu Sweet & Donoghue 2001 [Conodontia; Conodontophorida Eichenberg 1930; Conodontochordata]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Notes[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Plasencia, P.; Márquez-Aliaga, A. y Sha, J. (2013) «A database of Triassic conodonts from a comprehensive revision of literature». Spanish Journal of Palaeontology, 28(2):215-226
  2. ^ Briggs , N.K. Clarkson, R. J. Aldridge (1983): The conodont animal. Lethaia, D.E.G., 16: 1-14
  3. ^ Gabbott R. , Aldridge J., Theron J. N. (1995): A giant conodont with preserved muscle tissue from the Upper Ordovician of South Africa. Nature, S.E., 374 800-803doi:10.1038/374800a0
  4. ^ Briggs (2007):. "Conodonts: a major extinct group added to the vertebrates". Science. 256 (D.): 1285–1286.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  5. ^ Briggs, D. (maj 1992). "Conodonts: a major extinct group added to the vertebrates". Science. 256 (5061): 1285–1286. Bibcode:1992Sci...256.1285B. doi:10.1126/science.1598571. PMID 1598571.
  6. ^ Milsom, Clare; Rigby, Sue (2004). "Vertebrates". Fossils at a Glance. Victoria, Australia: Blackwell Publishing. str. 88. ISBN 978-0-632-06047-4.
  7. ^ Donoghue, P.C.J.; Forey, P.L.; Aldridge, R.J. (2000). "Conodont affinity and chordate phylogeny". Biological Reviews. 75 (2): 191–251. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00045.x. PMID 10881388. Pristupljeno 7. 4. 2008.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ^ Szaniawski, H. (2002). "New evidence for the protoconodont origin of chaetognaths" (PDF). Acta Palaeontologica Polonica. 47 (3): 405.
  9. ^ Turner, S., Burrow, C.J., Schultze, H.P., Blieck, A., Reif, W.E., Rexroad, C.B., Bultynck, P., Nowlan, G.S.; Burrow; Schultze; Blieck; Reif; Rexroad; Bultynck; Nowlan (2010). "False teeth: conodont-vertebrate phylogenetic relationships revisited" (PDF). Geodiversitas. 32 (4): 545–594. doi:10.5252/g2010n4a1. Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2012. Pristupljeno 11. 2. 2011.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Sweet, W. C. (1988). "The Conodonta: morphology, taxonomy, paleoecology and evolutionary history of a long-extinct animal phylum". Oxford Monographs on Geology and Geophysics (10): 1–211.
  11. ^ Mikkov filogenijsko arhiv [1] Haaramo, Mikko (2007). "Conodonta - conodonts". Pristupljeno 30. 12. 2015.
  12. ^ "Fish classification 2017". mayatan.web.fc2.com. Pristupljeno 27. 12. 2018.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Aldridge, R. J.; Briggs, D. E. G.; Smith, M. Paul; Clarkson, E. N. K.; Clark, N. D. L. (1993). "The anatomy of conodonts". Philosophical Transactions of the Royal Society of London, Series B. 340 (1294): 405–421. doi:10.1098/rstb.1993.0082.
  • Aldridge, R. J.; Purnell, M. A. (1996). "The conodont controversies". Trends in Ecology and Evolution. 11 (11): 463–468. doi:10.1016/0169-5347(96)10048-3. PMID 21237922.
  • Donoghue, P. C. J.; Forey, P. L.; Aldridge, R. J. (2000). "Conodont affinity and chordate phylogeny". Biological Reviews. 75 (2): 191–251. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00045.x. PMID 10881388.
  • Gould, Stephen Jay (1985). "Reducing Riddles". In The Flamingo's Smile, 245-260. New York, W.W. Norton and Company. ISBN 0-393-30375-6.
  • Janvier, P (1997). "Euconodonta". The tree of life web project. Pristupljeno 5. 9. 2007.
  • Knell, Simon J. The Great Fossil Enigma: The Search for the Conodont Animal (Indiana University Press; 2012) 440 pages
  • Sweet, Walter. The Conodonta.
  • Sweet, W. C.; Donoghue, P. C. J. (2001). "Conodonts: past, present and future". Journal of Paleontology. 75 (6): 1174–1184. Bibcode:1974JPal...48..524M. doi:10.1666/0022-3360(2001)075<1174:CPPF>2.0.CO;2. ISSN 0022-3360.
  • A suprageneric taxonomy of the conodonts. Maurits Lindström, Lethaia, Volume 3, Issue 4, pages 427–445, October 1970, doi:10.1111/j.1502-3931.1970.tb00834.x

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]