Idi na sadržaj

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici (BiH)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hram Vaznesenja Gospodnjeg
Osnovne informacije
ReligijaPravoslavlje
OpćinaGračanica
DržavaBosna i Hercegovina
Godina posvećenja1925.
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipCrkva
Dovršeno1926. god.
Specifikacije
Dužina19,12 m.
Širina13,16 m.
Kupole1
Toranj/-evi2
Visina tornja9 m.

Hram Vaznesenja Gospodnjeg, u Gračanici, Bosna i Hercegovina, pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. septembra 2013. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se crkva sa ikonostasom proglasi za nacionalni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), i Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Gradnja crkve započeta je 1921. a završena je 1926. godine. Parohijski hram Vaznesenja Gospodnjeg osvećen je 1925. godine

Hram pripada tipu krstoobrazne kubične građevine sa kupolom, dva zvonika na zapadnoj strani i apsidom na istočnoj strani. Gabaritne vanjske mjere iznose 19,12 x 13,16 metara.

Nad centralnim prostorom naosa uzdiže se kupola, visine do tjemena oko 17,00 metara i unutarnjeg radijusa oko 3,00 metara. Tambur kupole je sa unutarnje strane kružnog, a spolja šesnaetostranog presjeka.

Zidno slikarstvo

[uredi | uredi izvor]

Živopis Hrama izveden je u periodu od 1986. do 1989. godine. Hram je živopisao akademski slikar Dimitrij Ridžiski, iako bez teološke naobrazbe poštivao je tematski program živopisa, ali i ikonografske kanone uopće. Prostor zida bez zidnih slika prekriven je šablonskim ukrasima (uglavnom prepleti i križevi). Zidne slike su od ostatka zida odvojene iluzijom okvira.

Ikonostas

[uredi | uredi izvor]

Jednostavan ikonostas u cijelosti je očuvan, a potječe iz vremena gradnje same crkve (dimenzija približno 6,30m x 5,20m) Izveden je od drveta i ukrašen jednostavnom profilacijom koja sugerira arhitektonski element stub čija je funkcija razdvajanje polja sa ikonama. Konstrukcija ikonostasa je ukrašena i sa šest istovjetnih duborezbarenih lučnih vijenaca koji se nalaze iznad ikona te šest krstova u donjem dijelu prve zone. Ikonostas nosi dvanaest ikona koje su raspoređene u dvjema pravolinijskim horizontalnim linijama. Ikonostas odražava duh neoklasicizma dok su ikone pod utjecajem ruskog baroka.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Omer Hamzić, Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata, Travnik, 2012.
  • Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munchen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Hram Vaznesenja Gospodnjeg" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]