Crkva svetog Ive u Podmilačju

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Crkva sv. Ive

Crkva sv. Ive u Podmilačju, općina Jajce, Bosna i Hercegovina, katolička je crkva u biskupiji banjalučkoj. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Graditeljska cjelina Crkva sv. Ive nalazi se u selu Podmilačje, udaljenom 10 km od Jajca, putem prema Banjoj Luci.

Historija[uredi | uredi izvor]

Podmilačje je poznato prije svega po svetištu Sv. Ive Krstitelja u crkvi izgrađenoj 1416. Po svojim stilskim obilježjima bliska je tadašnjoj europskoj sakralnoj arhitekturi kontinentalnoga tipa, ali joj je kasnogotički portal načinjen u nekoj radionici hrvatskoga priobalja. Crkva je duga 15,85 m i široka 8,50 m. Koncem 1992. godine crkvica je, zajedno sa župnom crkvom u koju je bila ugrađena, minirana i potpuno srušena. Obnova je završena 2000. godine.

U vrijeme Kulina bana Bosna je bila optužena za krivovjerstvo. Mađari i pape imali su opravdanje za progon „nevjernika“. Uzalud se Kulin ban zaklinjao na vjernost papi na Bilinom Polju 1203. godine, aspiracije na Bosnu bile su sve veće. Papa je poslao Ivana iz Wildeshausena, dominikanca, da propovijeda u Bosni vraćanje ″pravoj″ vjeri, a to je značilo napuštanje glagoljaštva i službe Božje na narodnom jeziku, prihvaćanje latinskog jezika i biskupa podložnih Rimu. Uza sve to, Bosna je trebala priznati vrhovnu vlast Mađara i postati jedna od mađarskih zemalja. Kada je Ivan iz Wildeshausena spoznao pravu pozadinu borbe protiv „bosanskih heretika“, i da ta cjelokupna kampanja pod okriljem vjere ima za cilj da se Bosna podjarmi, u znak protesta odustao je od svoje misije i vratio se u Njemačku. Ponovo došao je u Bosnu, pomagao je siromašnima, hranio gladne, zbrinjavao gubavce…Naš svijet ga je smatrao svecem. Dugo se u narodu nakon njegove smrti pričalo o njegovom poštenju i svetosti.

U vrijeme vlasti Hrvatinića, podignut je u Jajcu hram Crkve bosanske. Napad na Crkvu bosansku i dalje je trajao. Da bi izbio razloge iz ruku mađarskih vladara i da bi dokazao svoju „pravovjernost“, Hrvoje Vukčić Hrvatinić je odlučio podići malu zavjetnu crkvu u zabiti, niže sela Podmilačje. Kako je kult Ivana iz Wildeshausen bio veom živ, crkva je posvećena svetom Ivanu Krstitelju.

Nakon Hrvojeve smrti, a naročito nakon dolaska kralja Stjepana Tomaša i njegove žene Katarine Kosače u Jajce, prestaje u Bosni aktivnost Crkve bosanske. Od hrama Crkve bosanske podigla je kraljica Katarina Kosača jajačku gradsku crkvu sv. Katarine, na čijim je temeljima podignuta džamija Esme Sultanije.

Već u 18. st. ima pisanih spomena o hodočašćenju, a vjerojatno se radi o znatno duljoj hodočasničkoj tradiciji. Krajem 19. st. spominju se brojke od 7.000 do 8.000 hodočasnika za blagdan Sv. Ive. U razdoblju između dva rata hodočastilo je u prosjeku oko desetak hiljada, dok se sedamdesetih i osamdesetih godina okupljalo više desetaka hiljada vjernika.

Opis[uredi | uredi izvor]

Po svojim stilskim obilježjima bliska je tadašnjoj evropskoj sakralnoj arhitekturi kontinentalnoga tipa, ali joj je kasnogotički portal načinjen u nekoj radionici hrvatskoga priobalja. Crkva je duga 15,85 m i široka 8,50 m. Krajem 1992. godine minirana je i potpuno srušena. Obnova je završena 2000. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Radmila Fabijanić, Podmilačje i sv. Ivo, Jajce 1396. – 1996., Zbornik radova, str. 169 – 174., Jajce, 2002,

Reference[uredi | uredi izvor]