Crkva svetog Jovana Krstitelja u Bilješevu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva sv. Jovana Krstitelja u Bilješevu
Osnovne informacije
LokacijaBilješevo
ReligijaSrpska pravoslavna crkva
DržavaBosna i Hercegovina
Organizacijski statusBilješevska crkvena opština
StatusParohijska crkva
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipjednobrodna crkva
Glavni ugovaračDušan Konstantinović, sveštenik
Smjer fasadeIstok-zapad
Kamen temeljac1906. God.
Dovršeno1908. God.
Specifikacije
Dužina15,95 m
Širina9,30 m
Toranj/-evi1
Visina tornja13,5 m.

Crkva sv. Jovana Krstitelja u Bilješevu u općini Kakanj, je crkva Srpske pravoslavne crkve. Crkva je zajedno sa arheološkim lokalitetom Glavica, dva stećka, grobljem i zgradom srpske osnovne škole proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u Bilješevu kod Kaknja, sjeverno od magistralnog puta Sarajevo - Zenica. Bilješevo je udaljeno 10 km vazdušne linije od Zenice i 7 km od Kaknja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Gradnja crkve započeta je 1906. godine i trajala je do 1908. godine. Nije poznat projektant, niti postoji dokumentacija.

U njenoj blizini otvorena je srpska osnovna škola 1909. godine. Izgradnja škole je izvedena u skladu sa austrougarskim propisima iz 1879. godine, kojima je predviđena mogućnost postojanja privatnih i konfesionalnih osnovnih škola, pored državnih. Njihov broj 1906. godine iznosio je 70, a 1910. Popeo se na 115.

Tokom Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena, a nakon II svjetskog rata, izvršena je opravka crkve i zgrade škole, koja je do 1954. godine nastavila sar radom, kada je pretvorena u parohijski dom. Godine 1949. izvršeni su radovi unutrašnjeg uređenja, a 1982. izvršeni su opsežniji konzervatorsko - restauratorski radovi.

Crkva i parohijski dom su zapaljeni 1992. godine, a groblje oskrnavljeno. Rekonstrukcija Crkve izvršena je 2003. godine.

Na ovom lokalitetu nalazila se nekropola sa 25 stećaka, koji su upotrijebljeni za gradnju crkve. Velika šteta nanesena je time što je nekropola uništena, jer se radilo o grobovima u tri reda.

Opis[uredi | uredi izvor]

Po arhitektonskoj koncepciji spada u jednobrodne bazilike sa zvonikom na zapadnoj strani, zidana lomljenim kamenom, sa polukružno završenim svetištem na istočnoj strani i horom na zapadnoj strani. Crkva ima pravougaonu osnovu dimenzija 15,95m x 9,30m. i istureni zvonik dimenzija 3,15 m x 2,14 m, visine 13,50m.

Svi nadgrobnici su izrađeni od lokalnog kamena u obliku krstača na čijim završecima je jabuka. Na nekima se kao ukras javlja rozeta (spirala) ili krst.

Crkva se nalazi u dobrom konstruktivnom i svakom drugom stanju, nakon rekonstrukcije iz 2003. godine, i redovno se održava. Nekadašnja srpska škola je devaastirana, i preostali su samo goli nosivi zidovi i ostaci krova. Pravoslavno groblje je aktivno i prilično dobro održavano. Dva stećka su utonula u zemlju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dr. Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munhen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.
  • Velibor Džomić, Ustaški zločini nad srbskim sveštenicima, izdavač Svetigora, 1995.
  • Mitar Papić. Istorija srpskih škola u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša, 1978. godina, str. 140.
  • Šefik Bešlagić, Stećci centralne Bosne. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika Bosne i Hercegovine, 1967, str. 46.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Crkva sv. Jovana Krstitelja" (PDF). KONS.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]