Crkva svetog Mihovila u Ovčarevu kod Travnika
| Crkva svetog Mihovila | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Ovčarevo, Travnik |
| Religija | Rimokatoličanstvo |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Organizacijski status | Vrhbosanska nadbiskupija |
| Status | Župna crkva |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Crkva |
| Arhitektonski stil | neorenesansa |
| Osnivač | fra Jako Baltić |
| Dovršeno | Krajem XIX stoljeća, prije 1870. godine |
| Specifikacije | |
| Dužina | 38,15 m |
| Širina | 21,65 m |
| Toranj/-evi | 1 |
Crkva svetog Mihovila u Ovčarevu je rimokatolička crkva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Nalazi se u selu Ovčarevo (ranije Orašje), sjeverozapadno 3 km. od Travnika, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. jula 2007. godine, donijela je odluku da se crkva proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući komisije), Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Historija[uredi | uredi izvor]
Župa Ovčarevo osnovana je 25. aprila 1832. godine. Pripadala su joj malobrojna katolička sela smještena oko rijeke Lašve do Turbeta, na padinama Vlašića.[2]
Crkva svetog Mihovila građena je krajem XIX stoljeća, prije 1870. godine. Podigao ju je fra Jako Baltić čiji potpis stoji na ploči u crkvi. Baltić je tražio od travničkog kajmakana Ahmeda da mu za gradnju crkve pribavi odobrenje (ferman). Kako se nije nadao fermanu, počeo je u isto vrijeme sa gradnjom crkve i župnog stana za koji je imao odobrenje. Odobrenje za crkvu je dobijeno prije završetka izgradnje crkve. U isto vrijeme kada je građena crkva podizana je i župna kuća. Baltić je vodio gradnju crkava u Ovčarevu i Gučoj Gori, koje imaju slične arhitektonske elemente, ali se ne zna njihov projektant. Izvanredna oblikovnost ove crkve, posebno njeno zapadno trolisno pročelje, pripada stilskim obilježjima rane renesanse koja se mogu vidjeti kod crkava u Dalmaciji i u Veneciji.
U periodu od 1975. do 1979. na crkvi su izvođeni konzervatorsko-restauratorski radovi. Radove je vodio akademski kipar Zdenko Grgić a tehnički realizirao arhitekta Mišo Subotić, uz konsultaciju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine. Zahvat na dijelu horske galerije je jedina veća građevinska intervencija u objektu crkve. Drvena konstrukcija horske galerije koja je bila oslonjena na dva sprata, zamijenjena je masivnom betonskom konstrukcijom.
U isto vrijeme kraj crkve je postavljena brončana bista nobelovca Ive Andrića, rad sarajevskog kipara Zdenke Grgića. Ivo Andrić je bio progonjen za vrijeme Prvog svjetskog rata i boravio je u župnoj kući u Ovčarevu.
Za vrijeme ratnih dejstava 1992-1995. godine stanovnici Ovčareva su napustili svoje kuće a velika većina ih se do sada vratila.
Opis[uredi | uredi izvor]
Crkva svetog Mihovila je jednobrodna građevina.[3] Izgrađena je u neorenesansnom stilu. Osnova je pravougaona na čijoj dužoj strani je prislonjen zvonik, a na sredini bočnih strana nalaze se dvije poligonalne niše (kapelice). Ukupna dužina crkve sa zvonikom iznosi oko 38,15 m, a ukupna širina sa nišama oko 21,65 m. U srednjem dijelu jugoistočne strane, u produžetku glavnog broda, smješten je zvonik čije vanjske dimenzije iznose 6,26 x 4,15 m. Prizemlje zvonika ima funkciju sakristije.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Crkva svetog Mihovila u Ovčarevu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 9. 2020.
- ^ "Crkva svetog Mihovila u Ovčarevu". .bosnasrebrena.ba. Pristupljeno 24. 9. 2020.
- ^ "Ovčarevo: Snaga volje pobjeđuje". svjetlorijeci.ba. Arhivirano s originala, 30. 8. 2021. Pristupljeno 24. 9. 2020.
