Čemaluševa džamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čemaluševa džamija
Čemaluševa džamija 1936.
Osnovne informacije
LokacijaSarajevo, Bosna i Hercegovina
ReligijaIslam
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Havadža Kemaludin
Arhitektonski tipDžamija
Arhitektonski stilOsmanlijska arhitektura
Dovršeno1515.
Specifikacije
Munare1

Čemaluševa džamija (turski: Cemaluşa camii), poznata još i kao džamija Havadže Kemaludina, bila je džamija koja se nalazila između ulice Ferhadija i ulice Maršala Tita i nalazila se na uglu ulice sa istim imenom, Čemaluša. Tu se nalazi savremeni stambeno-poslovni objekat koji se također zove po Havadži Kemaludinu (jednostavno poznat kao JAT-ov neboder).[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Čemaluševu džamiju je 1515. projektirao i izgradio Havadža Kemaludin koji je u to vrijeme bio student.[1] Džamija je imala kamenu munaru na lijevoj strani, krov na četiri vode, prekriven šindrom. Lučni prozori bili su uokvireni gipsom i vitražom. Široki strop iznad mihraba sa stalaktitima bio je ispunjen sitnim komadima raznobojnog rezbarenog drveta. Abdest je obavljen na dvije fontane – muškoj i ženskoj.

Uz džamiju se prostiralo oveće groblje, ograđeno zidom, koje datira još iz vremena osvajanja Bosne. U haremu Ćemaluše ukopavani su članovi porodica Hadžimusić, Novo i Dženetić. Ratni veteran Mustaj-beg Dženetić, koji je umro 1874, vakufu je oporučno ostavio stotinu dukata sa izričitom naredbom da ga ukopaju između dva najstarija nadgrobna spomenika mučenika.[1]

Nakon dolaska Austro-Ugarske, Čemaluševa ulica počela se naglo graditi, a tradicionalne bosanske kuće zamijenjene su zgradama koje su se prostirale kroz Ferhadiju.[2]

Čemaluševu džamiju srušena je 1940. po odluci vlade Kraljevine Jugoslavije juna 1939. godine. Reuf Kadić je kasnije projektirao i izgradio modernu zgradu JAT-a 1947.[3]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Emir Kadić - Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010
  • Živorad Janković - Muhamed Kadić - život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo.
  • Alija Bejtić - Ulice i trgovi u Sarajevu.
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492–1992, Oko, Sarajevo.
  • Predrag Milošević - Arhitektura u Kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918–1941). Foča: Prosvjeta, 1997. (monografija)
  • Strauss, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Ćemaluša džamija: Podignuta na kraju grada". ba.ekapija.com. Pristupljeno 8. 6. 2021.
  2. ^ Radiosarajevo.ba. "FOTO: Kad je pored Vječne vatre stajala džamija..." Radio Sarajevo. Pristupljeno 8. 6. 2021.
  3. ^ "Džamija Havadže Kemaludina – Sarajevo 5D" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 6. 2021. Pristupljeno 8. 6. 2021.