Džamija u Lizopercima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Džamija u Lizopercima
Osnovne informacije
Lokacija Lizoperci, Prozor
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Dovršeno 1530. god (nepouzdan podatak)
Specifikacije
Dužina 13,00 m.[1]
Širina 8,79 m.[1]
Munare 1

Džamija u Lizopercima nalazi se u općini Prozor, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Komisija je donijela odluku 16.-22. maja 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Džamija smještena je u naselju Lizoperci koje se nalazi u oblasti Donja Rama (Župa) na udaljenosti od 20 km od naselja Jablanica, na putu Jablanica – Prozor. Naselje je situirano na desnoj obali Jablaničkog jezera na oko 4 km udaljenosti od brane.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pouzdanih podataka o vremenu gradnje i o graditelju ove džamije nema. Prema nepouzdanim tvrdnjama stanovnika naselja, džamiju je 1530. godine sagradio Pozder-efendija ili Pozder- beg, koji je i utemeljio naselje Lizoperci. Ukoliko je ovaj podatak tačan, džamija u Lizopercima svrstava se u red najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini.

Godine 1925. džamija je usljed dotrajalosti obnovljena i tom prilikom je drvena munara zamijenjena novom od kamena – sedre. Mekteb, koji se nalazi neposredno uz džamiju, podignut je 1935. godine. Poslije Drugog svjetskog rata u mektebu je bila smještena područna osnovna škola, koja je radila vrlo kratko. U ovoj zgradi se nakon toga nastavila održavati vjerska nastava, a služila je i za ostale potrebe islamske zajednice.

Tokom II svjetskog rata, džamija je bila oštećena, pa je ponovno obnovljena 1961. godine. Prilikom te obnove, na munari je izvršeno dodatno ojačavanje čeličnom žicom i malterisanje. Tom prilikom su i originalne kamene stepenice dijelom zamijenjene betonskim, a kameni krovni pokrivač zamijenjen crijepom. U ratu u Bosni i Hercegovini munara je porušena do ispod šerefe, a krov je znatno oštećen.

Opis[uredi | uredi izvor]

Džamija u Lizopercima pripada tipu bosanskohercegovačkih džamija pravougaone osnove sa sofama. U cjelini je bila natkrivena četverostrešnim krovom i pokrivena kamenom pločom. Uz jugozapadni zid nalazi se munara izrađena od sedre, koji je nastala nešto kasnije, što se može zaključiti na temelju naknadno zazidanih prozorskih otvora smještenih na jugozapadnom džamijskom zidu. [2]

Džamija ima zatvoreni ulazni trijem i centralni prostor za molitvu. Vanjske dimenzije objekta su: 13,00x8,79 m, uključujući i trijem. Podignuta je na vrlo strmom terenu, tako da visinska razlika jugoistočne i sjeverozapadne strane iznosi više od tri metra. Zidani dio objekta i trijem pokriveni su kamenom pločom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zufer Bešlić - Otvorenje obnovljene džamije u Lizopercima, Glasnik VI starješinstva IVZ SFRJ, XII/XXIV, 1961.
  • Hivzija Hasandedić, Islamski spomenici u Lizopercima i okolini, Glasnik VIS 1988, broj 2, str.201 – 203
  • Hamdija Kreševljaković, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, 1951.
  • Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Džamija u Lizopercima". kons.gov.ba. Pristupljeno 5. 3. 2018. 
  2. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]