Idi na sadržaj

Džamska munara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Džamska munara
Svjetska baština
Zvanični nazivDžamska munara
Lokacija Afganistan
Kriterijii, iii, iv
Referenca211
Uvrštenje2002 (26. sjednica)

Džamska munara je UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine u zapadnom Afganistanu. Nalazi se u udaljenom i gotovo nepristupačnom području distrikta Šahrak u provinciji Gor uz rijeku Hari. Munara visoka 65 metara,[1] izgrađena je oko 1190. u potpunosti od spaljene cigle. Poznata je po složenoj dekoraciji od cigle, štukature i glaziranih pločica na kojima su natpisi sinajskog i Naskh pisma, geometrijski uzorci i stihovi iz Kur'ana. Od 2002. munara je na spisku ugrožene Svjetske baštine, jer je ozbiljno ugrožena erozijom i nije aktivno održavana. BBC je 2014. izvijestio da je toranj u neposrednoj opasnosti od urušavanja.[2]

Svjetska islamska obrazovna, naučna i kulturna organizacija (ICESCO) uvrstila je 2020. Džamsku munaru kao kulturnu baštinu islamskog svijeta. Prema afganistanskom Ministarstvu vanjskih poslova (MFA), Džamska munara je prvi spomenik afganistanske kulturne baštine na listi ICESCO-a.[3]

Lokalitet

[uredi | uredi izvor]

Džamska munara vjerojatno se nalazi na mjestu glavnog grada dinastije Gurid, Firozkoh.[4]

Kružna munara stoji na osmougaonom postolju; imala je dva drvena balkona, a na vrhu je bila lampa.[5]

Džamska munara pripada grupi od oko 60 munara i tornjeva izgrađenih između 11. i 13. stoljeća u srednjoj Aziji, Iranu i Afganistanu.[4] Rečeno je da su munare izgrađene kao simboli pobjede islama, dok su ostale kule bile samo znamenitosti ili osmatračnice.

Prema tvrdnjama arheologa, 10 kilometara od munare otkriveno je i židovsko groblje s ostacima vojne zgrade, palače i keramičkog posuđa.[3]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Afghan historic minaret of Jam 'in danger of collapse'". BBC. BBC News. Pristupljeno 5. 11. 2022.
  2. ^ "Afghan historic minaret of Jam 'in danger of collapse'". BBC News (jezik: engleski). 28. 8. 2014. Pristupljeno 5. 11. 2022.
  3. ^ a b "Minaret of Jam Listed as ICESOCO Heritage Site". TOLOnews (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 11. 2022.
  4. ^ a b Thomas, David (2018). The ebb and flow of the Ghūrid empire. [Sydney]: Sydney University Press. ISBN 9781743325414. OCLC 1003642529.
  5. ^ Ghaznavid and Ghūrid Minarets, Ralph Pinder-Wilson, Iran, Vol. 39, 169-170.