Džilbab

Riječ džilbāb (arapski: جِلْبَاب) odnosi se na bilo koji dugi i široki ogrtač ili vanjsku odjeću koju nose muslimanke. Nositeljice vjeruju da ova definicija džilbaba ispunjava kur'anski izbor za hidžab. Džilbab je poznat kao čador među govornicima perzijskog u Iranu i Afganistanu. Moderni džilbab pokriva cijelo tijelo osim lica i ruku. Neke žene također će pokriti ruke rukavicama i lice zajedno s nikabom.[1]
Kur'an i hadis
[uredi | uredi izvor]
Džilbab je spomenut u Kur'anu, u 59. ajetu sure El-Ahzab, i to u množini (dželābib):
O, Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati, pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i samilostan je.
U hadisima koji komentiraju ovaj ajet također je spomenut džilbab:
- Ummu Seleme prenosi: "Kad je objavljen ajet 'neka spuste haljine svoje niza se', ensarijke su izašle (iz kuća u crnim) ogrtačima, kao da su im na glavama bile vrane." (Ebu Davudov "Sunen", knjiga 33, br. 4090; El-Albani ga ocjenjuje kao sahih)
- Od Ummu Atije se prenosi da je rekla: "Poslanik nam je naredio da za Ramazanski i Kurban-bajram izađemo (na musalu). Mogle su izlaziti i one koje su imale menstruaciju. One bi se udaljile od mjesta gdje se klanja i bile bi iza ljudi, te bi donosile tekbire. Prisustvovale bi dobru i dovi muslimana." Pitala je Poslanika: "O, Vjerovjesniče, neke od nas nemaju ogrtač (pa kako će izaći)?", a on je odgovorio: "Neka je ogrne njena sestra (u vjeri) jednim od svojih džilbaba." (Buharijin "Sahih", knjiga 8, br. 347)

Definicija
[uredi | uredi izvor]Budući da nema slika džilbaba iz 7. stoljeća ni sačuvanih odjevnih predmeta, uopće nije jasno je li moderni džilbab ista odjeća kao ona o kojoj se govori u Kur'anu.
Korijen riječi "džilbab" jest جلب. Prema Ibn-Farisovom djelu Mu'jam Maqayees Al-Lugha, korijen ima dva značenja:
Jedno od njih je dolazak s nečim s mjesta na mjesto, a drugo nešto što pokriva nešto...[2]
Eš-Ševkani je iznio mišljenje da žena mora pokriti lice džilbabom pred muškarcima koji nisu mahremi i on to uzima iz hadisa o hadžu i komentarima o njegovom značenju. Također daje stavove Ahmeda ibn Hanbela i Šafije:
...[Aiša je rekla:] "Karavana bi prolazila pored nas dok smo bili sa Božijim Poslanikom, alejhisselam, u stanju posvećenja (tj. tokom hadža). Kada bi nam se približili, jedna od nas spustila bi džilbab s glave preko lica, a kad bi prošli pored nas, mi bismo ga otkrili."
Sportska odjeća
[uredi | uredi izvor]Vrstu sportskog džilbaba razvio je Nike 2006,[3] omogućujući ženama da igraju odbojku i dalje poštujući tradicionalnu odjeću.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Carolyn Barnett on Women Veiling in Egypt". berkleycenter.georgetown.edu (jezik: engleski). Berkley Center for Religion, Peace and World Affairs. Pristupljeno 28. 11. 2024.
- ^ Ibn Faris. Mu'jam Maqayees Al-Lugha.
- ^ "Muslim girls don sporting jilbabs" (jezik: engleski). 24. 3. 2006. Arhivirano s originala, 26. 7. 2012. Pristupljeno 11. 5. 2023.
- ^ Jennifer Cutraro (27. 4. 2006). "Muslim Athletic Wear Covers Skin Without Cramping Style" (jezik: engleski). Arhivirano s originala 31. 7. 2012. Pristupljeno 11. 5. 2023.CS1 održavanje: unfit URL (link)
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- El Guindi, Fadwa (1999). Veil: Modesty, Privacy, and Resistance. Berg.
- Geertz, Clifford (2000). Available Light: Anthropological Reflections on Philosophical Topics. Princeton University Press.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Način pokrivanja žene, "Pitanja i odgovori", islamskazajednica.ba, 19. 4. 2012.