Dan bijelih traka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dan bijelih traka jest dan sjećanja na događaje koji su se počeli dešavati od 31. maja 1992. na području općine Prijedor. Na taj dan izdana je naredba od Kriznog štaba nasilno instalirane vlasti tadašnje općine Prijedor kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.[1]

Ta kampanja bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocidu nad Bošnjacima na području Prijedora. Tokom tri i po godine rata na području Prijedora ubijeno je 3.176 ljudi.[2] Kroz koncentracione logore (Omarska, Trnopolje i Keraterm) prošle su desetine hiljade ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti. Također, u Prijedoru je ubijeno 102 djece mlađe od 18 godina.

Dan bijelih traka obilježava se svake godine u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine, kao i gradovima širom svijeta.[3][4][5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.176 prijedorskih žrtava". Al Jazeera Balkans. 31. 5. 2016. Pristupljeno 31. 5. 2016.
  2. ^ "Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.000 ubijenih Prijedorčana". N1 BA. Arhivirano s originala, 23. 4. 2022. Pristupljeno 31. 5. 2020.
  3. ^ "Prijedor se sjeća bijelih traka: Korak ka priznanju žrtava". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 31. 5. 2020.
  4. ^ "Obilježen 'Dan bijelih traka'". Al Jazeera Balkans. 30. 5. 2020. Pristupljeno 31. 5. 2020.
  5. ^ "Dan bijelih traka, sjećanje na ubijene Prijedorčane". BHRT. 31. 5. 2020. Arhivirano s originala, 5. 6. 2020. Pristupljeno 31. 5. 2020.