David Deutsch

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
David Deutsch
Rođenje (1953-05-18) 18. maj 1953.[1]
Istaknuti studentiArtur Ekert[2]
Istaknute nagrade

David Elieser Deutsch FRS [3] ( /dɔɪ/ DOYTCH ; rođen 18. maja 1953.) je britanski fizičar na Univerzitetu u Oksfordu. On je gostujući profesor na Odsjeku za atomsku i lasersku fiziku u Centru za kvantno računanje (CQC) u Clarendon laboratoriji Univerziteta u Oksfordu. On je bio pionir u polju kvantnog računanja tako što je formulisao opis za kvantnu Turingovu mašinu, kao i specificirajući algoritam dizajniran za rad na kvantnom računaru.[4] On je također predložio upotrebu zamršenih stanja i Bellove teoreme za distribuciju kvantnih ključeva [4] i zagovornik je višesvjetske interpretacije kvantne mehanike. [5]

Rani život i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Deutsch je rođen u jevrejskoj porodici u Haifi, Izrael, 18. maja 1953. godine, kao sin Oskara i Tikve Deutsch. U Londonu, David je pohađao školu Geneva House u Cricklewoodu (njegovi roditelji su posjedovali i vodili restoran Alma na Cricklewood Broadwayu), nakon čega je slijedila škola William Ellis u Highgateu (tada škola za dobrovoljnu pomoć u sjevernom Londonu) prije nego što je čitao prirodne nauke na Clare College, Cambridge. i uzimajući dio III matematičkih triposa. Nastavio je na Wolfson College u Oksfordu radi doktorata iz teorijske fizike [6] i napisao svoju tezu o kvantnoj teoriji polja u zakrivljenom prostoru-vremenu pod nadzorom Dennisa Sciama i Philipa Candelasa. [6] [7]

Karijera i istraživanje[uredi | uredi izvor]

Njegov rad na kvantnim algoritmima započeo je radom iz 1985., kasnije proširen 1992. zajedno sa Richardom Jozsom kako bi proizveo Deutsch–Jozsa algoritam, jedan od prvih primjera kvantnog algoritma koji je eksponencijalno brži od bilo kojeg mogućeg determinističkog klasičnog algoritma.[4] U svom radu iz 1985. on također predlaže upotrebu zamršenih stanja i Bellove teoreme za distribuciju kvantnih ključeva.[4]

Od 2012. godine [8] radi na teoriji konstruktora, pokušaju generalizacije kvantne teorije računanja da pokrije ne samo računanje već i sve fizičke procese. [9] [10] Zajedno sa Chiarom Marletto objavio je rad u decembru 2014. godine pod naslovom Konstruktorska teorija informacija, u kojem nagađa da se informacija može izraziti isključivo u smislu toga koje su transformacije fizičkih sistema moguće, a koje nemoguće.[11] [12]

Invarijantnost kao fundamentalni aspekt naučnog prikaza stvarnosti dugo je bila dio filozofije nauke: na primjer, knjiga Friedela Weinerta Naučnik kao filozof (2004) zabilježila je prisutnost ove teme u mnogim spisima od oko 1900. nadalje, kao što su djela Henri Poincaré (1902), Ernst Cassirer (1920), Max Born (1949 i 1953), Paul Dirac (1958), Olivier Costa de Beauregard (1966), Eugene Wigner (1967), Lawrence Sklar (1974), Michael Friedman ( 1983), John D. Norton (1992), Nicholas Maxwell (1993), Alan Cook (1994), Alistair Cameron Crombie (1994), Margaret Morrison (1995), Richard Feynman (1997), Robert Nozick (2001) i Tim Maudlin (2002). [13]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Deutsch, Prof. David Elieser". Who's Who. ukwhoswho.com. 2014 (April 2014 online izd.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc. Pristupljeno 26 July 2014. (Subscription or UK public library membership required.)
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom mathgene
  3. ^ "Professor David Deutsch FRS". royalsociety.org. London: Royal Society. 2008. One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:

    "All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under Creative Commons Attribution 4.0 International License.” –"Royal Society Terms, conditions and policies". Arhivirano s originala, 11 November 2016. Pristupljeno 2016-03-09.

  4. ^ a b c d Deutsch, David (1985). "Quantum theory, the Church-Turing principle and the universal quantum computer". Proceedings of the Royal Society A. 400 (1818): 97–117. Bibcode:1985RSPSA.400...97D. doi:10.1098/rspa.1985.0070. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Deutsch1985" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  5. ^ David Deutsch publikacije indeksirane u Scopus bibliografskoj bazi podataka. (Pretplata potrebna)
  6. ^ a b (Thesis). Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  7. ^ Deutsch, David; Candelas, Philip (1979). "Boundary effects in quantum field theory". Physical Review D. 20 (12): 3063–3080. Bibcode:1979PhRvD..20.3063D. doi:10.1103/physrevd.20.3063.
  8. ^ Merali, Zeeya (26 May 2014). "A Meta-Law to Rule Them All: Physicists Devise a "Theory of Everything"". Scientific American. Nature Publishing Group. Pristupljeno 11 January 2016.
  9. ^ Heaven, Douglas (6 November 2012). "Theory of everything says universe is a transformer". New Scientist. Pristupljeno 11 January 2016.
  10. ^ "Constructor Theory: A Conversation with David Deutsch". edge.org. 2012.
  11. ^ Deutsch, D.; Marletto, C. (2014). "Constructor theory of information". Proceedings of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences. 471 (2174): 20140540. arXiv:1405.5563. Bibcode:2014RSPSA.47140540D. doi:10.1098/rspa.2014.0540. ISSN 1364-5021. PMC 4309123. PMID 25663803.
  12. ^ Deutsch, D. and Marletto, C.; "Why we need to reconstruct the universe", New Scientist, 24 May 2014, pages 30–31.
  13. ^ Weinert, Friedel (2004). "Invariance and reality". The Scientist as Philosopher: Philosophical Consequences of Great Scientific Discoveries. Berlin; New York: Springer-Verlag. str. 62–74 (72). doi:10.1007/b138529. ISBN 3540205802. OCLC 53434974.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]