Deflacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Deflacija je opći pad cijena, često uzrokovan smanjenjem količine novca u opticaju i nabavke kredita. Također može biti uzrokovana smanjenjem potrošnje vlade, lične i investicione. Suprotna inflaciji, deflacija ima za posljedicu povećanje nezaposlenosti pošto je smanjena potražnja na tržištu, što dovodi do ekonomske depresije. Centralne banke pokušavaju da zaustave snažnu deflaciju, isto tako i snažnu inflaciju, pokušavajući da spriječi na minimum nekontrolirani pad cijena.[1] Također, deflacija uzrokuje povećanje vrijednosti novčane jedinice. To znači da se s manjom količinom novca može kupiti ista ili veća količina robe. Kratkoročni pad cijena ne može se okarakterizirati kao deflacija. Umjesto toga, treba da bude kontinuirani pad cijena u roku od jedne ili više godina da bi se moglo zaključiti da ekonomija pati od deflacije. Naprimjer, u Japanu, koji je iskusio najdužu deflaciju poslije Drugog svjetskog rata, trebalo je nekoliko godina da izađu iz perioda deflacije.[2]

Deflacija u svjetskim ekonomijama[uredi | uredi izvor]

Velika Britanija[uredi | uredi izvor]

Dosad najduži zabilježeni periodi deflacije u Velikoj Britaniji su se desili između 1884. - 1887. i drugi put između 1926. - 1933. Ovo su bili periodi stagnacije i visoke nezaposlenosti.

Japan[uredi | uredi izvor]

Deflacija, koja je u Japanu započela sa ranim 1990-im, je bila rezultat i kombinacija različitih ekonomskih i demografskih neusklađenosti. Glavni uzrok je bio pad cijena nekretnina, investicije u neisplative kompanije, produženje dugova nelikvidnim bankama, itd. Također, zbog učešća velikih banaka u posuđivanju pod velikim rizikom, žitelji Japana više vole da investiraju svoju ušteđevinu u kupovinu vladinih obveznica nego depozitati novac na bankovne račune, dodatno gurajući ovakve banke ka nelikvidnosti. Još jedan zabrinjavajući činilac je japanska negativno balansirana demografija. Veliki dio japanskog stanovništva sačinjavaju osobe starije od 60 godina. Na ovaj način procenat smrtnosti raste što premašuje stopu prirodnog priraštaja.[3] U januaru 2014. Japan je zvanično izašao iz stanja deflacije sa mogućnošću da se deflacija vrati, ukoliko plate ne budu rasle brže od cijena. Tokom 2013. godine, cijene u Japanu su rasle za više od jedan posto.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.investopedia.com/terms/d/deflation.asp#axzz2FK4aLNRG
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2012. Pristupljeno 17. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 4. 2012. Pristupljeno 23. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=25238326

</references>
Nedovršeni članak Deflacija koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.