Deformacija (mehanika)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mehanika kontinuuma
|BernoullisLawDerivationDiagram.png

Deformacija je promjena oblika i/ili veličine kontinuuma tijela nakon što se podvrgne pomisanju između početne ili nedeformisane konfiguracije , pri vremenu , i trenutne ili deformisane konfiguracije , u trenutnom vremenu .

Istezanje[uredi | uredi izvor]

Mjerenje istezanja[uredi | uredi izvor]

  • Cauchyjevo naprezanje ili inženjersko naprezanje je izraženo kao odnos ukupne deformacije i početne dimenzije tijela materijala na kojeg se sile primjenjuju. Inženjersko normalno naprezanje elementa linije materijala ili vlakna aksijalno opterećenog je izražena kao promjena u dužini po jedinici originalne dužine elementa linije ili vlakna. Normalno naprezanje je pozitivno ako se vlakno materijala isteže, a negativno je kada se ono pritišće. Iz toga slijedi

gdje je konačna dužina vlakna.

  • Omjer naprezanja ili omjer istezanja je mjera ekstenzionog ili normalnog naprezanja diferencijalnog linijskog elementa, koji se može definisati u bilo kojoj nedeformisanoj ili deformisanoj konfiguraciji. Definisan je kao omjer između konačne dužine i početne dužine materijalne linije.

Omjer istezanja je povezan sa inženjerskim naprezanjem preko formule

  • Logaritamso naprezanje , poznato i kao prirodno naprezanje, istinsko naprezanje ili Henckyjevo naprezanje. Razmatrajući prirast deformacije (Ludwik)

logaritmasko naprezanje se dobije integracijom ovog prirasta deformacije:

gdje je inženjersko naprezanje. Logaritamsko naprezanje pruža tačnu mjeru konačnih naprezanje kada se dešava deformacija u seriji prirasta, uzimajući u obzir i uticaj puta naprezanja (David Rees).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]