Demencija sa Lewyjevim tijelima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Demencija sa Lewyjevim tijelima
(Bolest difuznog Lewyjevog tijela)
(Demencija bolesti Lewijevog tijela)
Lewy body in the substantia nigra from a person with Parkinson's disease.jpg
Mikroskopski snimak Lewyjevog tijela (vrh strelice) u neuronu substantia nigra; razmjer = 20 mikrona (0,02 mm)
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10G31.8
ICD-9331.82
MeSH[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2010/MB_cgi?field=uid&term=D020961

Demencija sa Lewyjevim tijelima (DLB) je tip demencija koji karakteriziraju promjene u ponašanju u snu, poremećena kognicija, kretanje i regulacije automatskih telesnih funkcija. Gubitak pamćenja nije uvek rani simptom. Bolest se pogoršava tokom vremena i obično se dijagnosticira kada kognitivno oštećenje ometa normalno svakodnevno funkcioniranje. Zajedno sa demencijom Patkinsonove bolesti, DLB je jedan od dvije demencije Lewyjevog tijela. To je uobičajen oblik demencije, ali prevalencija nije tačno poznata i mnoge dijagnoze su promašene. Bolest je prvi opisao Kenji Kosaka 1976.

REM poremećaj ponašanja u snu (RBD) — u kojem ljudi gube paralizu mišića (atonija) koja se inače javlja tokom REM spavanja i glume svoje snove —ključno je obilježje. RBD se može pojaviti godinama ili decenijama prije drugih simptoma. Ostale ključne karakteristike su vizuelne halucinacije, izražene fluktuacije pažnje ili budnosti i parkinsonizam (usporenost pokreta, poteškoće pri hodanju ili rigidnost). Pretpostavljena dijagnoza može se postaviti ako je prisutno nekoliko karakteristika bolesti, kao što su simptomi ili određeni rezultati test krvi, neuropsihološki test, snimanje i studije spavanja. Konačna dijagnoza obično zahtijeva autopsiju.

Većina ljudi sa DLB-om nema pogođene članove porodice, iako se povremeno DLB javlja u porodici. Tačan uzrok nije poznat, ali uključuje formiranje abnormalnih nakupina proteina u neuronima i Lewijevih neurita u cijelom mozgu. Manifestuje se kao Lewyjeva tijela (otkrio ju je Frederic Lewy, 1912. ). Ove nakupine utiču i na centralni i na autonomni nervni sistem. Srčana funkcija i svaki nivo gastrointestinalne funkcije —od žvakanja do defekacije — može biti pogođen, a zatvor je jedan od najčešćih simptoma. DLB obično uzrokuje psihijatrijske simptome, kao što su izmenjeno ponašanje, depresija ili apatija.

DLB obično počinje nakon pedesete godine,[2] i ljudi sa bolešću imaju očekivano trajanje života od oko četiri godine nakon dijagnoze. Ne postoji lijek niti lijek za zaustavljanje napredovanja bolesti, i a ljudi u kasnijim fazama DLB-a možda neće moći da se brinu o sebe. Tretmani imaju za cilj da ublaže neke od simptoma i smanje opterećenje na skrbnika. Inhibitori acetilholinesteraze kao što su donepezil i rivastigmin mogu privremeno poboljšati spoznaju i cjelokupno funkcioniranje, a melatonin se može koristiti za simptome vezane za spavanje. Antipsihotici se obično izbjegavaju, čak i kod halucinacija, jer se teške reakcije javljaju kod skoro polovine osoba sa DLB, a njihova upotreba može dovesti do smrti. Upravljanje mnogim različitim simptomima je izazovno, jer uključuje više specijalnosti i edukaciju negovatelja.

Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]

DLB je demencija koja se javlja s "nekom kombinacijom fluktuirajućih spoznaja, ponavljajućih vizuelnih halucinacija, poremećaja ponašanja u spavanju s brzim pokretima očiju (REM) i parkinsonizma", prema Armstrongu (2019),[10] kada Parkinsonova bolest "nije" dobro utvrđena prije nego što se pojavi demencija.[1] DLB ima vrlo različite simptome i složenija je od mnogih drugih demencija.[11][12] Patološkim promjenama zbog Lewyjevog tijela može biti zahvaćeno nekoliko područja nervnog sistema (kao što je autonomni nervni sistem i brojni regioni mozga),[a] u kojoj alfa-sinuklein naslage uzrokuju oštećenja i odgovarajuće neurološke deficite.[13]

Kod DLB-a postoji prepoznatljiv skup ranih znakova i simptoma; nazivaju se prodromni ili preddemencijska faza bolesti.[14][15] Ovi rani znakovi i simptomi mogu se pojaviti 15 ili više godina prije nego što se demencija razvije.[14] Najraniji simptomi su zatvor i vrtoglavica od autonomnih disfunkcija, hiposmija (smanjena sposobnost mirisa), RBD, anksioznost i depresija.[15][16] RBD može se pojaviti godinama ili decenijama prije drugih simptoma.[7] Gubitak pamćenja nije uvijek rani simptom.[17]

Manifestacije DLB-a mogu se podijeliti na bitne, osnovne i prateće karakteristike.[1] Demencija je suštinsko obilježje i mora biti prisutna za postavljanje dijagnoze, dok su osnovne i prateće karakteristike dodatni dokazi u prilog dijagnozi.[18]

Patofiziologija[uredi | uredi izvor]

Fotomikrografija sa smeđim imunsko obojenim alfa-sinukleinom u Lewyjeva tijelima (velike nakupine) i Lewyevim neuritima (strukture nalik na niti) u neokorteksnom tkivu osobe koja je umrla od bolesti Lewyjevog tijela.

DLB karakterizira razvoj abnormalnih kolekcija alfa-sinukleinskog proteina unutar oboljelih moždanih neurona, što se manifestira kao Lewyeva tijela i Lewyjevi neuriti.[19] Kada se ove nakupine proteina formiraju, neuroni funkcioniraju manje optimalno i na kraju umiru.[12] Gubitak neurona u DLB-u dovodi do duboke disfunkcije dopamina [20] i obilješava holinergijske patološke promjene;[21] i ostali neurotransmiteri mogu biti pogođeni, ali se manje zna o njima.[22] Oštećenja u mozgu su široko rasprostranjena i utiču na mnoge domene funkcioniranja.[12][a] Smatra se da je gubitak neurona koji proizvode acetilholin uzrok degeneracije pamćenja i učenja, dok se čini da je smrt neurona koji proizvode dopamin odgovorna za degeneraciju ponašanja, kogniciju, raspoloženje, pokret, motivaciju i san.[2] Stepen oštećenja neurona Lewyjevog tijela je ključna determinanta demencije kod poremećaja Lewyjevog tijela.[24][25]

Precizni mehanizmi koji doprinose DLB-u nisu dobro shvaćeni i predmet su određenih kontroverzi.[26] Uloga depozita alfa-sinukleina je nejasna, jer je obdukcijom utvrđeno da osobe bez znakova DLB-a imaju uznapredovale patološke promjene alfa-sinukleina.[19].[26]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Demencija s Lewyjevim tijelima može se definitivno dijagnosticirati tek nakon smrti, autopsijom mozga (ili u rijetkim porodičnim slučajevima, putem genetičkog testa),[2] pa se dijagnoza živih naziva "vjerovatna" ' ili moguće.[18]

Dijagnoza DLB-a može biti izazovna zbog širokog spektra simptoma s različitim nivoima ozbiljnosti kod svakog pojedinca.[3] DLB is often misdiagnosed[27] ili, u ranoj fazi, pobrkani sa Alzheimerovom bolešću.[28] Većina osoba s demencijom Lewyjevog tijela dobije netačnu početnu dijagnozu—kao što je Alzhajmerova bolest, parkinsonizam, druge demencije ili psihijatrijska dijagnoza—što rezultira smanjenom podrškom i povećanim strahom i nesigurnošću, ponekad i dugi niz godina. Poređenje stopa otkrivanja DLB-a u studijama autopsije sa onima kojima je dijagnosticirana u kliničkoj njezi pokazuje da čak jedna od tri dijagnoze DLB-a može biti promašena.[29][30] Još jedan komplikovan faktor je da se DLB obično javlja zajedno sa Alzhemmerovom bolešću; autopsija otkriva da polovina ljudi sa DLB ima određeni nivo promena koje se pripisuju AD u mozgu, što doprinosi širokom spektru simptoma i dijagnostičkih poteškoća.[31][32] Liječenje DLB-a je teško u poređenju sa mnogim drugim neurodegenerativnim bolestima, tako da je precizan dijagnoza je važna.[33]

Klinička historija i testiranje[uredi | uredi izvor]

Dijagnostički testovi mogu se koristiti za utvrđivanje nekih karakteristika stanja i njihovo razlikovanje od simptoma drugih stanja. Dijagnoza može uključivati uzimanje historije bolesti osobe, fizički pregled, procjenu nervne funkcije, testiranje kako bi se isključila stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, snimanje mozga, neuropsihološko testiranje, procjenu kognitivne funkcije,[2][34] studije spavanja ili scintigrafiju miokarda.[18] Laboratorijsko testiranje može isključiti druga stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, kao što su abnormalni funkcija štitne žlijezde, sifilis, HIV, ili nedostatak vitamina koji može uzrokovati simptome slične demenciji.[34][35]

Tipski testovi za skrining demencije koji se koriste su MMSE i MoCA.[36] Obrazac kognitivnog oštećenja kod DLB razlikuje se od drugih demencija, kao što je AD; MMSE uglavnom testira poremećaje pamćenja i jezika koji se češće uočavaju kod tih drugih demencija i može biti manje prikladan za procjenu kognicije kod demencija Lewyjevog tijela, gdje je indicirano testiranje vizualno-prostorne i izvršne funkcije.[37]

Odrasla osoba povezana na žice od senzora za polisomnografiju

Ako se sumnja na DLB kada su parkinsonizam i demencija jedine prisutne, PET ili SPECT snimanje može pokazati smanjenu aktivnost transportera dopamin[]a. Dijagnoza DLB može biti opravdana ako se mogu isključiti drugi uslovi sa smanjenim unosom transportera dopamina.[38] RBD se dijagnosticira ili snimanjem studije spavanja ili, kada se studije spavanja ne mogu izvesti, medicinskom historijom i validiranim upitnicima.[39][40]

Prognoza[uredi | uredi izvor]

Do 2021. godine nije poznat nijedan lijek za DLB.[2][4][41] Prognoza za DLB nije dobro proučena; rane studije su imale metodološka ograničenja, kao što su mala veličina uzorka i pristranost odabira.[42] U odnosu na AD i druge demencije, DLB općenito dovodi do viših stopa invalidnosti, hospitalizacije i institucionalizacije i nižeg očekivanog trajanja života i kvaliteta života, uz povećane troškove njege.[30][43] Depresija, apatija i vizualne halucinacije doprinose smanjenom kvalitetu života.[44] Pad može biti brži kada je prisutan gen APOE ili kada je AD— ili njegovi biomarkeri — također prisutni.[45] Ozbiljnost ortostatske hipotenzije također predviđa lošiju prognozu. Smatralo se da su vizuelnoprostorni deficiti u ranoj fazi DLB prediktor brzog opadanja,[46], ali novije studije nisu otkrile pridruženost.[47]

Upravljanje[uredi | uredi izvor]

Za ublažavanje simptoma nudi se palijativna njega, ali ne postoje lijekovi koji mogu usporiti, zaustaviti ili poboljšati nemilosrdno napredovanje bolesti.[48][49][41] Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nije odobrila nijedan lijek za DLB od 2020.,[50] iako je donepezil licenciran u Japanu i na Filipinima za liječenje DLB-a.[51] Do 2020. godine bilo je malo studija o najboljem upravljanju nemotorinim simptomima kao što su poremećaji spavanja i autonomna disfunkcija; većina informacija o upravljanju autonomnom disfunkcijom kod DLB-a zasnovana je na studijama ljudi s Parkinsonovom bolešću.[52]

Zbrinjavanje može biti izazovno zbog potrebe za balansiranjem liječenja različitih simptoma: kognitivne disfunkcije, neuropsihijatrijske karakteristike, oštećenja vezanih za motorni sistem i drugih nemotorinih simptoma.[53] Osobe sa DLB-om imaju veoma različite simptome koji variraju tokom vremena, a liječenje jednog simptoma može pogoršati drugi; neoptimalna njega može biti rezultat nedostatka koordinacije među ljekarima koji liječe različite simptome.[52] Favorizira se multidisciplinarni pristup – koji ide dalje od rane i tačne dijagnoze i uključuje edukaciju i podršku negovateljima.[54][55]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Demencije Lewyjevog tijela su kao grupa drugi najčešći oblik neurodegenerativne demencije nakon AD od 2021..[56] Sam DLB je jedan od tri najčešća tipa demencije, zajedno sa AD i vaskularnom demencijom.[2][57][b]

Dijagnostički kriterijumi za DLB prije 2017. bili su visoko specifični, ali ne baš osjetljivi,[60] tako da je više od polovine slučajeva historijski promašeno. Demencija sa Lewyjevim tijelima bila je nedovoljno prepoznata do 2021.,[30] i ima malo podataka o njenoj epidemiologiji.[61] incidencija i prevalencija DLB-a nisu tačno poznate, ali procjene se povećavaju s boljim prepoznavanjem stanja od 2017.

Oko 0,4% onih starijih od 65 je pogođeno DLB,[9] i između 1 i 4 na 1.000 ljudi razvija stanje svake godine.[62][63] Simptomi se obično javljaju u dobi između 50 i 80,[9] (medijan 76[3]) i nije neuobičajeno da se dijagnosticira prije 65. godine.[61] Smatra se da je DLB nešto više uobičajeno kod muškaraca nego kod žena,[3], ali pregled iz 2014. osporio je to gledište i zaključio da je spolna distribucija nejasna. Procjenjuje se da je 10 do 15% dijagnosticiranih demencija Lewy tip tijela, ali procjene se kreću i do 23%{{sfn|Walker|Possin|Boeve|Aarsland|2015|p= 1683} } za one na kliničkim studijama.[64] A studija u Francuskoj pokazala je da je učestalost među osobama starijim od 65 godina skoro četiri puta veća od podataka iz američke studije (32 US vs 112 France na 100.000 osoba-godina), ali američka studija je možda isključila ljude sa samo blagim ili bez parkinsonizma, dok je francuska studija testirala na parkinsonizam.[61]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d McKeith et al. 2017, Table 1, p. 90.
  2. ^ a b c d e f g h "Lewy body dementia: Hope through research". National Institute of Neurological Disorders and Stroke. US National Institutes of Health. 10. 1. 2020. Arhivirano s originala, 30. 4. 2021. Pristupljeno 18. 3. 2020.
  3. ^ a b c d e Hershey & Coleman-Jackson 2019, p. 309.
  4. ^ a b c "Dementia with Lewy bodies information page". National Institute of Neurological Disorders and Stroke. 27. 3. 2019. Arhivirano s originala, 18. 3. 2021. Pristupljeno 18. 3. 2020.
  5. ^ Gomperts 2016, p. 437.
  6. ^ Taylor et al. 2020, sec. "Cognitive impairment".
  7. ^ a b Taylor et al. 2020, sec. "Sleep disturbances".
  8. ^ Armstrong 2021, sec. "Progression".
  9. ^ a b c Levin et al. 2016, p. 62.
  10. ^ Armstrong 2019, p. 128.
  11. ^ Boot 2015, Abstract.
  12. ^ a b c d "What is Lewy body dementia?". National Institute on Aging. US National Institutes of Health. 27. 6. 2018. Arhivirano s originala, 6. 10. 2016. Pristupljeno 18. 3. 2020.
  13. ^ Kosaka 2017, Orimo S, Chapter 9, pp. 111–12.
  14. ^ a b McKeith et al. 2020, p. 743.
  15. ^ a b Armstrong 2021, sec. "Prodromal DLB".
  16. ^ Donaghy, O'Brien & Thomas 2015, pp. 264–65.
  17. ^ McKeith et al. 2020, p. 745.
  18. ^ a b c McKeith et al. 2017, sec. "Summary of changes", pp. 88–92.
  19. ^ a b Walker et al. 2015, p. 1684.
  20. ^ Kosaka 2017, College L, Chapter 11, pp. 141–42.
  21. ^ Gomperts 2016, p. 449.
  22. ^ Kosaka 2017, Taylor JP, Chapter 13, pp. 23–24.
  23. ^ Kosaka 2017, Orimo S, Chapter 9, p. 113.
  24. ^ Hansen et al. 2019, p. 636.
  25. ^ Siderowf et al. 2018, p. 529.
  26. ^ a b Weil et al. 2017, sec. "Introduction".
  27. ^ Yamada et al. 2020, p. 2.
  28. ^ Tousi 2017, Abstract.
  29. ^ Armstrong 2021, sec. "Diagnosis".
  30. ^ a b c Tsamakis & Mueller 2021, p. 2.
  31. ^ Hershey et al. 2015, p. 1685.
  32. ^ Gomperts 2016, pp. 457–58.
  33. ^ Boot 2015, Sumary.
  34. ^ a b "Diagnosing dementia". National Institute on Aging. US National Institutes of Health. 17. 5. 2017. Arhivirano s originala, 3. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2018.
  35. ^ Haider & Dulebohn 2018.
  36. ^ Hershey & Coleman-Jackson 2019, p. 310.
  37. ^ Tsamakis & Mueller 2021, pp. 2–4.
  38. ^ McKeith et al. 2017, sec. " Summary of changes", pp. 88–92.
  39. ^ McKeith et al. 2017, sec. " Summary of changes ", pp 88–92.
  40. ^ St Louis 2017, p. 1728.
  41. ^ a b Armstrong 2021, sec. "Management".
  42. ^ Mueller et al. 2017, p. 390.
  43. ^ Tahami Monfared et al. 2019, pp. 298–300.
  44. ^ Mueller et al. 2017, pp. 392–93.
  45. ^ Mueller et al. 2017, p. 391.
  46. ^ Walker et al. 2015, p. 1687.
  47. ^ Tsamakis & Mueller 2021, p. 4.
  48. ^ Tahami Monfared et al. 2019, p. 296.
  49. ^ Yamada et al. 2020, p. 7.
  50. ^ Panza et al. 2020, p. 2.
  51. ^ Hershey & Coleman-Jackson 2019, p. 317.
  52. ^ a b Taylor et al. 2020, sec. "Introduction".
  53. ^ Tahami Monfared et al. 2019, p. 298.
  54. ^ McKeith et al. 2017, sec. "Clinical management", pp. 93–95.
  55. ^ Taylor et al. 2020, sec. "Conclusions and future directions".
  56. ^ Armstrong 2021, sec. "Vocabulary".
  57. ^ a b Kosaka 2017, p. v.
  58. ^ Tsamakis & Mueller 2021, p. 1.
  59. ^ Armstrong 2021, sec. "Rječnik".
  60. ^ Gomperts 2016, p. 440.
  61. ^ a b c Walker et al. 2015, p. 1683.
  62. ^ Hogan et al. 2016, pp. S83–95.
  63. ^ Kosaka 2017, Asada T, Poglavlje 2, str. 17.
  64. ^ Lin & Truong 2019, pp. 144–50.

Citirani radovi[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]



Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje