Digitalni medij
Digitalni mediji su bilo koji mediji koji su kodirani u mašinski čitljivim formatima.[1] Digitalni mediji mogu se stvarati, gledati, distribuirati, mijenjati i sačuvati na digitalnim elektronskim uređajima.
Digitalni mediji
[uredi | uredi izvor]Primjeri digitalnih medija uključuju softver, digitalne slike, digitalni video, videoigre, veb stranice, društvene medije, digitalne podatke i baze podataka, digitalni zvuk poput MP3 i e-knjiga. Oni su suprotnost štampanim medijima, poput štampanih knjiga, novina i časopisa, i drugih tradicionalnih ili analognih medija, poput fotografskog filma, audio kaseta ili video kaseta.
Imali su značajan uticaj na društvo i kulturu. U kombinaciji s Internetom i ličnim računarima uzrokovali su inovacije u izdavaštvu, novinarstvu, odnosima s javnošću, zabavi, obrazovanju, trgovini i politici. Postavili su i nove izazove u zakonima o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu.
Historija
[uredi | uredi izvor]Procjenjuje se da je 1986. u svijetu manje od 1% medija bilo digitalno pohranjeno, dok je u 2007. godini to je iznosilo 94%.[2]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Digital Media" (PDF). Technology Brief. University of Guelph. septembar 2006. Arhivirano s originala (PDF), 26. 2. 2015. Pristupljeno 28. 3. 2014.
- ↑ "The World’s Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information", especially Supporting online material, Martin Hilbert and Priscila López (2011), Science, 332(6025), 60-65; free access to the article through here: martinhilbert.net/WorldInfoCapacity.html