Dihibridno ukrštanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Dihibridno križanje)
Ukrštanjem dvije rase goveda, koje se razlikuju po dvije osobine,
od kojih je jedna dominantni a druga recesivni homozigot, dobiju se dvije nove rase, koje ukrštanjem s istim genotipom daju istovjetno potomstvo
Dvohibridno ukrštanje dvije sorte graška rezulira pojavom genotipova RRyy i rryyy koji se ponašaju kao nove sorte

Nasuprot monohibridnom, dihibridno ukrštanje ili dihibridno križanje podrazumijeva sparivanje između genetički čistih linija koje se međusobno razlikuju po dva fenotipska svojstva, koja su kontrolirana sa dva genska lokusa, na kojima je jedan od roditelja dvostruko dominantni, a drugi dvostruko recesivni homozigot, npr.:
RR YY x rr yy.

Suglasno Mendelovom zakonu uniformnosti hibridi prve F1) generacije su i genotipski i fenotipski istovjetni, a ispoljavaju obje fenotipske varijante koje kontrolitaju dva posmatrana dominantna gena (genotip: RrYy, fenotip RY).[1]

Tokom mejoze ovih hibrida, po zakonu segregacije i zakonu nezavisnog razvrstavanja formiraju se četiri kombinacije gameta: RY, Ry, rY i ry.

Nakon međusobnog ukrštanja jedinki ove generacije u drugoj (F2) generaciji, moguće je 16 (4x4) gametskih kombinacija, svrstanih u devet genotipova i četiri fenotipa. Mogući genotipovi su:
RRYY, RRYy, RRyy, RrYY, RrYy, Rryy, rrYY, rrYy i rryy, a fenotipovi:

Omjer fenotipova je 9 : 3 : 3 : 1. Zahvaljujući tome, u ovoj generaciji se javlja novi javljaju se rekombinirani genotipovi, koji se u daljnjem ukrštanju ponašaju kao čiste linije, tj. nove hibridne "rase" (kultivari, sorte): RRyy (okriglo zeleno zrno) i rrYY (nabrano žuto), koje imaju rekombinirane roditeljske gene.[2][3]

  • 9/16 individua ima oba dominantna fenotipska svojstva,
  • 3/16 po prvom lokusu ispoljavaju prvu dominantnu, a po drugom recesivno fenotipsko svojstvo, dok naredne
  • 3/16 imaju prvo recesivno, a drugo dominantno obilježje, dok
  • 1/16 ima obje recesivne osobine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Dihybrid Cross – Otvorena vrata
  2. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Berberović LJ., Hadžiselimović R. (1986): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00723-6.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]