Idi na sadržaj

Dihidrotestosteron

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dihidrotestosteron
Općenito
Hemijski spojDihidrotestosteron
Druga imenaDHT; 5α-Dihidrotestosteron; 5α-DHT; Androstanolon; Stanolon; 5α-Androstan-17β-ol-3-on
IUPAC ime: (5S,8R,9S,10S,13S,14S,17S)-17-Hidroksi-10,13-dimetil-1,2,4,5,6,7,8,9,11,12,14,15,16,17-tetradekahidrociklopenta[a]fenanthren-3-on
Molekularna formulaC19H30O2
CAS registarski broj521-18-6
InChI1S/C19H30O2/c1-18-9-7-13(20)11-12(18)3-4-14-15-5-6-17(21)19(15,2)10-8-16(14)18/h12,14-17,21H,3-11H2,1-2H3/t12-,14-,15-,16-,17-,18-,19-/m0/s1
Kratki opisSteroidni hormon
Osobine1
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Dihidrotestosteron (DHT, 5α-dihidrotestosteron, 5α-DHT, androstanolon ili stanolon) je endogeni androgen spolni steroid i hormon. Sintezu DHT iz testosterona katalizira enzim 5α-reduktaza, u određenim tkivima, uključujući prostatu, sjemenske vezikule, epididimise, kožu, dlakin folikul, jetru i mozak. Ovaj enzim posreduje u redukciji C4-5 dvostruke veze testosterona. U odnosu na testosteron, DHT je znatno snažniji kao agonist androgenih receptora (AR).

Pored uloge prirodnog hormona, DHT se koristi i kao lijek, naprimjer u liječenju niske razine testosterona kod muškaraca; za informacije o DHT kao lijeku, pogledajte članak androstanolon.

Biološka funkcija

[uredi | uredi izvor]

DHT je biološki važan za seksualnu diferencijaciju muških genitalija tokom embriogeneze, sazrijevanja penisa i skrotuma u pubertetu, rast dlakavosti lica, tijela i stidnog područja, te razvoj i održavanje prostate i sjemenskih vezikula. Iz manje potentnog testosterona, proizvodi ga enzim 5α-reduktaza u odabranim tkivima i primarni je androgen u genitalijama, prostati, sjemenskim vezikulama, koži i dlakinim folikulima.

DHT signalizira uglavnom na intrakrini i parakrini način u tkivima u kojima se proizvodi, imajući samo manju ulogu, ako postoji, kao cirkulirajući endokrini hormon.[1][2][3] Razine DHT u cirkulaciji su 1/10, odnosno 1/20 testosterona u smislu ukupne, odnosno slobodne koncentracije,[4] budući da lokalne razine DHT mogu biti i do 10 puta veće od nivoa testosterona u tkivima s visokom ekspresijom 5α-reduktaze, kao što je prostata. Pored toga, za razliku od testosterona, DHT se inaktivira pomoću 3α-hidroksisteroidne dehidrogenaze (3α-HSD) u vrlo slab androgen 3α-androstanediol u raznim tkivima, kao što je mišići, masno tkivo i jetra između ostalog,[5] i s tim u vezi, DHT je prijavljen kao vrlo loše anaboličko sredstvo kada se daje egzogeno kao lijek.[6]

Selektivne biološke funkcije testosterona
u odnosu na DHT u muškom pubertetu[7]
TestosteronDHT
Spermatogeneza i plodnostUvećanje prostate i rizik njenog kancera
Mišićnoskeletni razvoj muškarcaRast dlaka na licu, pazuhu, stidnim dijelovima i tijelu
Produbljivanje glasaVremenska recesija vlasišta i gubitak kose
Povećana proizvodnja sebuma i akni
Povećani seksualni nagon i erekcije

Pored normalnih bioloških funkcija, DHT također ima važnu uzročnu ulogu u nizu stanja ovisnih o androgenu, uključujući stanja kose, kao što je hirzutizam (pretjerani rast dlaka na licu / tijelu) i gubitak kose (androgena alopecija ili ćelavost) i bolest prostate poput benigne hiperplazije (BPH) i raka prostate. 5α- Inhibitori reduktaze, koji sprečavaju sintezu DHT, efikasni su u prevenciji i liječenju ovih stanja.[8] Pored toga, DHT može imati ulogu u regrutaciji i funkciji transportera aminokiselina koštanog mišića.[9]

Utvrđeno je da metaboliti DHT djeluju kao neurosteroidi s vlastitom biološkom aktivnošću neovisnom o AR.[10]3α-Androstanediol je moćan pozitivni alosterični modulator GABAA receptora, dok je 3β-androstanediol moćan i selektivni agonist podtipa estrogenih receptora (ER) ERβ. Ovi metaboliti mogu imati važnu ulogu u efektima DHT i testosterona u centralno nervnom sistemum, uključujući i njihovo antidepresivno, anksiolitsko, nagrađivanje / hedonski, antistresni i prokognitivni efekt.[11]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Horton R (1992). "Dihydrotestosterone is a peripheral paracrine hormone". J. Androl. 13 (1): 23–27. doi:10.1002/j.1939-4640.1992.tb01621.x. PMID 1551803.
  2. Wilson JD (1996). "Role of dihydrotestosterone in androgen action". Prostate Suppl. 6: 88–92. doi:10.1002/(SICI)1097-0045(1996)6+<88::AID-PROS17>3.0.CO;2-N. PMID 8630237.
  3. Swerdloff RS, Dudley RE, Page ST, Wang C, Salameh WA (2017). "Dihydrotestosterone: Biochemistry, Physiology, and Clinical Implications of Elevated Blood Levels". Endocr. Rev. 38 (3): 220–54. doi:10.1210/er.2016-1067. PMC 6459338. PMID 28472278.
  4. Bhasin, Shalender (1996). Pharmacology, Biology, and Clinical Applications of Androgens: Current Status and Future Prospects. John Wiley & Sons. str. 72–. ISBN 978-0-471-13320-9.
  5. Jin Y, Penning TM (2001). "Steroid 5alpha-reductases and 3alpha-hydroxysteroid dehydrogenases: key enzymes in androgen metabolism". Best Pract. Res. Clin. Endocrinol. Metab. 15 (1): 79–94. doi:10.1053/beem.2001.0120. PMID 11469812.
  6. Llewellyn, William (2009). Anabolics. Molecular Nutrition Llc. str. 19, 163. ISBN 978-0967930473.
  7. Chang, Chawnshang (2002). Androgens and Androgen Receptor: Mechanisms, Functions, and Clinical Applications. Springer Science & Business Media. str. 451–. ISBN 978-1-4020-7188-1.
  8. Azzouni F, Mohler J (2012). "Role of 5α-reductase inhibitors in benign prostatic diseases". Prostate Cancer Prostatic Dis. 15 (3): 222–30. doi:10.1038/pcan.2012.1. PMID 22333687.
  9. Wendowski, Oskar; Redshaw, Zoe; Mutungi, Gabriel (februar 2017). "Dihydrotestosterone treatment rescues the decline in protein synthesis as a result of sarcopenia in isolated mouse skeletal muscle fibres". Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle. 8 (1): 48–56. doi:10.1002/jcsm.12122. ISSN 2190-6009. PMC 4863930. PMID 27239418.
  10. Kohtz AS, Frye CA (2012). "Dissociating behavioral, autonomic, and neuroendocrine effects of androgen steroids in animal models". Psychiatric Disorders. Methods in Molecular Biology. 829. str. 397–431. doi:10.1007/978-1-61779-458-2_26. ISBN 978-1-61779-457-5. PMID 22231829.
  11. Brunton PJ (2016). "Neuroactive steroids and stress axis regulation: Pregnancy and beyond". J. Steroid Biochem. Mol. Biol. 160: 160–68. doi:10.1016/j.jsbmb.2015.08.003. PMID 26259885.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Endogeni steroidi Šablon:Androgens and antiandrogens Šablon:Navboxes