Dilitij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Općenito
Druga imenaIUPAC ime: Dilitij
Molekularna formulaLi2
CAS registarski broj14452-59-6
SMILES[Li][Li]
Osobine1
Dipolni moment
PubChem = 139759
Energija veze = 1.03eV /unk parametar
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.
Molekulski dijagram dilitija

Dilitij, Li2, je snažna elektrofilska, diatomska molekula koja sadrži dva atoma litija, spojena kovalentnom vezom. Li2 je poznat u plinskoj fazi. Ima red veze 1, što čini međujezgarno rastojanje od 267,3  pm, sa energijom veze od 101 kJ mol−1 ili 1,03 eV u svakoj vezi.

Uočeno je da je 1% mase litija u fazi pare u obliku dilitija. Postoje i molekule koje sadrže više od dva kovalentno vezana atoma litija, iako u manjim količinama nego što ima dilitijskih. Postoje također i hemijski klasteri litijevih atoman, a ajčešći aranžman je Li6.

Budući da je najlakša stabilna neutralna homonuklearna diatomna molekula nakon H2 i dimera helija, dilitij je izuzetno važan model sistema za proučavanje osnova fizike, hemije i elektronskih teorija strukture. To je najtemeljitije karakterizirani spoj u smislu preciznosti i potpunost empirijskih krivulje potencijala energije svog elektronskog stanja. Analitički empirijski potencijal krive energije je izgrađen za X-stanje ,[1] a-stanje,[2] A-stanje,[3] c-stnje,[4] B-stanje,[5] 2d-stanje,[6] i l-stanje,[6] E-stanje,[7] i F-stanje[8] što su uglavnom uradili professori Robert J. Le Roy[1][2][5] sa University of Waterloo i Nikesh S. Dattani[1][2][3][4] sa University of Oxford. Najpouzdanije od ovih potencijalnih kriva energije su Morse / Long-Fi varijante.

Li2 potencijali se često uzimaju kao ekstrakt atomskih svojstava. Naprimjer, vrijednost C3 za atomski litij, ekstrahiran iz A-stanja potencijala Li2, po Le Roy et al.[1] ,mnogo je precizniji nego prema prethodno mjerenoj snazi atomskih oscilatora.[9] Ova snaga litijskog oscilatora odnosi se na uticaj trajanja atomskog litija i koristi se kao mjerilo za atomske satove i mjerenja osnovnih konstanti.

Elektronsko stanje Spektroskopski simbol Simbol molekulskog termina Dužina veze (pm) Energija disocijacije (cm−1) Energija vibobracijskih nivoa veze Dužina raspršenja
(u Angstromima)
Reference
Podloga X 11Σg+ 267,298 74(19)[1] 8 516,780 0(23)[1] 39[1] [1]
2 a 13Σu+ 417,000 6(32)[2] 333,779 5(62)[2] 11[2] [2]
3 b 13Πu [6]
4 A 11Σg+ 310,792 88(36)[1] 9 353,179 5 (28)[1] 118[1] [1]
5 c 13Σg+ 306,543 6(16)[2] 7093.4926(86)[2] 104[2]
6 B 11Πu 293,617 142(310)[5] 298 4,444[5] 118[5]
7 E 3(?)1Σg+ [7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l Le Roy, Robert J.; N. S. Dattani; J. A. Coxon; A. J. Ross; Patrick Crozet; C. Linton (25. 11. 2009). "Accurate analytic potentials for Li2(X) and Li2(A) from 2 to 90 Angstroms, and the radiative lifetime of Li(2p)". Journal of Chemical Physics. 131 (20): 204309. Bibcode:2009JChPh.131t4309L. doi:10.1063/1.3264688.
  2. ^ a b c d e f g h i j Dattani, N. S.; R. J. Le Roy (8. 5. 2013). "A DPF data analysis yields accurate analytic potentials for Li2(a) and Li2(c) that incorporate 3-state mixing near the c-state asymptote". Journal of Molecular Spectroscopy (Special Issue). 268: 199–210. arXiv:1101.1361. Bibcode:2011JMoSp.268..199.. doi:10.1016/j.jms.2011.03.030.
  3. ^ a b W. Gunton, M. Semczuk, N. S. Dattani, K. W. Madison, High resolution photoassociation spectroscopy of the 6Li2 A-stanje, http://arxiv.org/abs/1309.5870
  4. ^ a b Semczuk, M.; Li, X.; Gunton, W.; Haw, M.; Dattani, N. S.; Witz, J.; Mills, A. K.; Jones, D. J.; Madison, K. W. (2013). "High-resolution photoassociation spectroscopy of the 6Li2 c-state". Phys. Rev. A. 87 (5): 052505. arXiv:1309.6662. Bibcode:2013PhRvA..87e2505S. doi:10.1103/PhysRevA.87.052505.
  5. ^ a b c d e Huang, Yiye; R. J. Le Roy (8. 10. 2003). "Potential energy Lambda double and Born-Oppenheimer breakdown functions for the B1Piu "barrier" state of Li2". Journal of Chemical Physics. 119 (14): 7398–7416. Bibcode:2003JChPh.119.7398H. doi:10.1063/1.1607313.
  6. ^ a b c Li, Dan; F. Xie; L. Li; A. Lazoudis; A. M. Lyyra (29. 9. 2007). "New observation of the, 13Δg, and 23Πg states and molecular constants with all 6Li2, 7Li2, and 6Li7Li data". Journal of Molecular Spectroscopy. 246 (2): 180–186. Bibcode:2007JMoSp.246..180L. doi:10.1016/j.jms.2007.09.008.
  7. ^ a b Jastrzebski, W; A. Pashov; P. Kowalczyk (22. 6. 2001). "The E-state of lithium dimer revised". Journal of Chemical Physics. 114 (24): 10725–10727. Bibcode:2001JChPh.11410725J. doi:10.1063/1.1374927.
  8. ^ Pashov, A; W. Jastzebski; P. Kowalczyk (22. 10. 2000). "The Li2 F "shelf" state: Accurate potential energy curve based on the inverted perturbation approach". Journal of Chemical Physics. 113 (16): 6624–6628. Bibcode:2000JChPh.113.6624P. doi:10.1063/1.1311297.
  9. ^ Tang, Li-Yan; Yan, Zong-Chao; Shi, Ting-Yun; Mitroy, J. (2011). "Third-order perturbation theory for van der Waals interaction coefficients". Physical Review A. 84 (5). Bibcode:2011PhRvA..84e2502T. doi:10.1103/PhysRevA.84.052502. ISSN 1050-2947.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]