Diluntum (Stolac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Diluntum je naziv rimskog naselja, na području ilirskog plemena Daorsi, koji se nalazio na mjestu današnjeg Stoca, Bosna i Hercegovina.[1]

Nakon sloma Ilirskog kraljevstva 168. godine p.n.e, ilirsko pleme Daorsi dolazi pod politički uticaj Rima, a 135. godine postaje dio Carstva, kao peregrinska civitas (župa). Nakon toga, moćno pleme Dalmati, nastupaju neprijateljski prema Daorsima, da bi im u periodu 49-45. p.n.e razorili njihov monumentalni grad Daorson. Kasnije nikad nije došlo do obnove grada na Gradini u Ošanjićima. Daorsi su izgradili novi centar, Diluntum, koji nastavlja kontinuitet Daorsona, ali za koji se dugo nije znala ubikacija.[2]

Municipalni status naselje dobiva za vrijeme cara Hadrijana (117-138). U kasnoj antici se spominje municipium Dellontinum, kao dio biskupije Sarsiterensis, kada je već rimska vlast propala. Tako je današnji Stolac sa svojom okolinom pravi nasljednik daorskog Diluntuma.[3]

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Arheolog Ćiro Truhelka otkopao je 1892. godine u jugozapadnom dijelu Stoca, u mahali Podgrad, pored katoličke crkve, više rimskih građevina: tri stambene zgrade, jedan termalni pogon, dok za zgradu sa mozaicima nije bilo moguće odrediti namjenu. Po pečatima na uvoznim ciglama, urbano naselje nastalo je u ranom periodu rimske vlasti. Prema položaju, i arhitektonskoj strukturi građevina, radilo se o urbanom naselju, poslije Narone najvećem u donjem toku Neretve. Na osnovu epigrafskih natpisa, od kojih je jedan sa municipalnom formulom i tri beneficijarska natpisa utvrđeno je da se radi o daorskom naselju Diluntum iz rimskog perioda. To potvrđuju i hodološki elementi. Od Stoca do Narone je 36 km, koliko se navodi i u rimskim dokumentima.[4]

Mozaici[uredi | uredi izvor]

Prema motivima i stepenu očuvanosti posebno se izdvajaju mozaici iz Stoca, kojih je ukupno sedam. Po svojoj izvedbi i motivu ističu se:

  • mozaik sa prikazom Minotaura,
  • mozaik sa prikazom personikacije godišnjih doba.
  • mozaika sa centralnim motivom osmerougla i predstavama tigra, leoparda, lava, vepra i kozoroga
  • mozaik rađen bijelim, crnim, sivim i crvenim teserama, sa očuvanim detaljima delfina i jastoga, koji do danas nije publiciran.[5]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Adnan Busuladžić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008 -Umjetnosti antičkih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine
  • Irma Čremošnik, Sarajevo, 1984 -Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini". Zemaljski muzej Sarajevo, 1960. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  3. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  4. ^ "Neolitsko doba, Strana 16". Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  5. ^ "ADNAN BUSULADŽIĆ -UMJETNOST ANTIČKIH MOZAIKA NA TLU BOSNE I HERCEGOVINE". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]