Dinarska grahorica
| Dinarska grahorica Vicia ochroleuca ssp. dinara | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Porodica | Papilionaceae (Fabaceae) |
| Rod | Vicia |
| Vrsta | Vicia ochroleuca Vicia ochroleuca ssp. dinara |
Dinarska grahorica (lat. Vicia ochroleuca Ten. ssp. dinara (Barbas) K. Maly ex Rohlena − sionimi: V. dinara Borbas; V. albescens Sagorski; V. ochra Sagorski; V. ochroleuca Vis., non Ten.) − je biljka iz porodice Fabaceae (Papilionaceae): mahunarke. Hromosomska garnitura joj sadrži 2n=12.[1]
Opis[uredi | uredi izvor]
Dinarska grahorica je višegodišnja biljka, visine oko 30-60 (-100) cm. Stabljike su gole, razgranate i bridaste. Listovi su obično sastavljeni od 7 do 12 pari izduženo-laneetastih iii elipsoidnih, šiokoh listića koji mogu doseći dužinu od oko 10–20 mm i širinu 2–5 mm sirokih listića (kod ssp. ochroleuca: (15-) 20–45 mm dugi i 3–9 mm široki). Tupi su do šiljati, sa malim vršnim šiljkom, cjelovitog i malo savijenpg ruba. Peteljka listića je duga do 1 mm (a prema čijoj dlakavosti je opisan takson forma sugeriensis Degen, koji ima prileglo dlakave listiće i na licu). Listovi na vrhu imaju dugu viticu. Zalisci su polustrelasti, lineamo-laneetasti do linearni. Osjenčeni su i nemaju zubaca.
[[Cvijet|Cvjeta u maju i junu. Cvasti su grozdaste i rastresite, duže od listova. Sastoje se od većeg broja visećih cvjetova, dugih 5–10 mm. Cvjetna peteljka je kraća od čašice, koja je zvonasta, duga 2,4–3 mm. Kod primjeraka ssp. ochroleuca, duga je 2,7–4 mm duga. Inače je kod svih kožasta, sa kratkim, jajolikim i pri vrhu dlakavim zupcima, od kojih su donji znatno duži. Krunični listići su 3-4 puta dužiod čašičnih; svijetložuti su iii žutozeleni. Zastavica je dvodijelna, naviše savijena, nesto duža od krila koja su opet duža od tupog ćunića (suhi cvjetovi izblijede, za razliku od onih u ssp. ochroleuca, kod kojih suhi cvjetovi postanu narandžastosmeđi).
Plod je mahuna, duga oko 20–30 mm i široka oko 5,5-7,5 mm, sa savijenim vrhom. Gola je, sitno i nejasno mrežasta, a sadrži prosječno oko 6 izduženih, sitnih sjemenki.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Dinarska grahorica raste na stjenovitim krečnjačkim pozicijama, među kamenim gromadama, u škrapama i vrtačama u području termofilnih šuma koje su obilježene hrastom Quercus pubescens, n nadmorskim visinama do oko 1.300 m. Obično se javlja na rubovima primorskih bukovih šuma i šikara. Ova biljka je endem Dinarida: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.