Dinarska grahorica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Dinarska grahorica
Vicia ochroleuca ssp. dinara
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Porodica Papilionaceae
(Fabaceae)
Rod Vicia
Vrsta Vicia ochroleuca
Vicia ochroleuca ssp. dinara

Dinarska grahorica (lat. Vicia ochroleuca Ten. ssp. dinara (Barbas) K. Maly ex Rohlena − sionimi: V. dinara Borbas; V. albescens Sagorski; V. ochra Sagorski; V. ochroleuca Vis., non Ten.) − je biljka iz porodice Fabaceae (Papilionaceae): mahunarke. Hromosomska garnitura joj sadrži 2n=12.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Dinarska grahorica je višegodišnja biljka, visine oko 30-60 (-100) cm. Stabljike su gole, razgra­nate i bridaste. Li­stovi su obično sastavljeni od 7 do 12 pari izdu­ženo-laneetastih iii elipsoidnih, šiokoh listića koji mogu doseći dužinu od oko 10-20 mm i širinu 2-5 mm sirokih listića (kod ssp. ochroleuca: (15-) 20-45 mm dugi i 3-9 mm široki). Tupi su do šiljati, sa malim vršnim šiljkom, cjelovitog i malo savijenpg ruba. Peteljka listića je duga do 1 mm (a prema čijoj dlaka­vosti je opisan takson forma sugeriensis Degen, koji ima prileglo dlakave listiće i na licu). Listovi na vrhu imaju dugu viticu. Za­lisci su polustrelasti, lineamo-laneetasti do li­nearni. Osjenčeni su i nemaju zubaca.

[[Cvijet|Cvjeta u maju i junu . Cvasti su grozdaste i rastresite, duže od listova. Sastoje se od većeg broja visećih cvjetova, dugih 5-10 mm. Cvjetna peteljka je kraća od čašice, koja je zvonasta, duga 2,4-3 mm. Kod primjeraka ssp. ochro­leuca, duga je 2,7-4 mm duga. Inače je kod svih kožasta, sa kratkim, jajolikim i pri vrhu dlakavim zupcima, od kojih su donji znatno duži. Krunični listići su 3-4 puta dužiod čašičnih; svijetložuti su iii žutozeleni. Zastavica je dvodijelna, naviše savijena, nesto duža od krila koja su opet duža od tupog ćunića (suhi cvjetovi izblijede, za razliku od onih u ssp. ochroleuca, kod kojih suhi cvjetovi postanu narandžastosmeđi).

Plod je mahuna, duga oko 20-30 mm i široka oko 5,5-7,5 mm, sa savijenim vrhom. Gola je, sitno i nejasno mrežasta, a sadrži prosječno oko 6 izduženih, sitnih sjemenki.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Dinarska grahorica raste na stjenovitim krečnjačkim pozicijama, među kamenim gromadama, u škra­pama i vrtačama u području termofilnih šuma koje su obilježene hrastom Quercus pubescens, n nadmorskim visinama do oko 1.300 m. Obično se javlja na rubovima primorskih bukovih šuma i šikara. Ova biljka je endem Dinarida: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]