Brčko distrikt

	Brčko distrikt Bosne i Hercegovine
	Брчко Дистрикт Босне и Херцеговине
	Distrikt Bosne i Hercegovine
Država	Bosna i Hercegovina
Glavni grad	Brčko
Površina	493 km2
Stanovništvo	83 516 (2013)
Gustoća	231 /km2
Osnovan	8. mart 2000.
Vlada	Parlamentarni sistem
- Međunarodni supervizor	Jonathan Mennuti
- Gradonačelnik	Zijad Nišić
- Predsjednik skupštine	Siniša Milić
	Veb-sajt: Skupšina Brčko distrikta

Mapa Brčko distrikta

Brčko distrikt je administrativna jedinica Bosne i Hercegovine. Distrikt se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i pod međunarodnom je upravom. Sjedište distrikta je grad Brčko.

Brčko distrikt je službeno osnovan 8. marta 2000, godinu nakon međunarodne arbitracije za Brčko i formiran na cijeloj teritoriji bivše općine Brčko. Tokom rata u Bosni i Hercegovini oko 48%^{[potreban citat]} teritorije općine, kao i sam grad Brčko, bilo je pod kontrolom Vojske Republike Srpske, a ostatak pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.^{[nedostaje referenca]}

Stanovništvo

Sastav stanovništva – distrikt Brčko
	2013.^[1]	1991.^[1]	1981.^[2]	1971.^[3]
Osoba	83 516 (100,0%)	87 627 (100,0%)	82 768 (100,0%)	74 771 (100,0%)
Žene	42 266 (50,61%)	–	–	–
Muškarci	41 250 (49,39%)	–	–	–
Bošnjaci	35 381 (42,36%)	38 617 (44,07%)¹	32 434 (39,19%)¹	30 181 (40,36%)¹
Srbi	28 884 (34,58%)	18 128 (20,69%)	16 707 (20,19%)	17 709 (23,68%)
Hrvati	17 252 (20,66%)	22 252 (25,39%)	23 975 (28,97%)	24 925 (33,34%)
Ostali	1 268 (1,518%)	2 899 (3,308%)	1 310 (1,583%)	870 (1,164%)
Romi	490 (0,587%)	–	–	–
Albanci	105 (0,126%)	–	–	–
Jugoslaveni	67 (0,080%)	5 731 (6,540%)	8 342 (10,08%)	1 086 (1,452%)
Crnogorci	31 (0,037%)	–	–	–
Makedonci	25 (0,030%)	–	–	–
Slovenci	9 (0,011%)	–	–	–
Turci	3 (0,004%)	–	–	–
Ukrajinci	1 (0,001%)	–	–	–

¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Etnički sastav po naseljima 2013.
Udio Bošnjaka po naseljima 2013.
Udio Hrvata po naseljima 2013.
Udio Srba po naseljima 2013.

Prirodni priraštaj

Godina	Populacija	Rođeni	Umrli	Prirodni priraštaj
2005.	83.900	977	830	147
2006.	84.100	912	742	170
2007.	84.258	976	818	158
2008.	84.233	905	890	15
2009.	84.260	933	912	21
2010.	83.995	916	906	10
2011.	83.723	905	954	−49
2012.	83.516	964	923	41
2013.	83.410	896	936	−40
2014.	83.309	919	1.000	−81
2015.	83.236	932	1.114	−182
2016.	83.254	878	990	−112
2017.	83.243	898	1.101	−203
2018.	83.234	861	1.032	−171

Ekonomija

Zbog svog geografskog položaja, distrikt ima velike ekonomske uslove u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Evrope – "Arizonu". Mnoge velike državne fabrike su prošle fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma. U distriktu Brčko, od njegovog osnivanja do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inostranih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.

Obrazovanje

Osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obavezno i besplatno u distriktu Brčko, koji ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih i Ekonomski fakultet. Sloboda izražavanja građana i javnost rada je zajamčena.

Kultura

Distrikt ima javni medij u instituciji J.P. Radio Brčko. Na području Brčko distrikta djeluju privatni mediji RTV Hit, Obiteljski radio Valentino, Radio bet Frattelo, Posavina tv, te nekoliko web portala i stranica. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva – "Prosvjeta", "Preporod" i "Napredak".

Brčko je poznato po svojima pozorišnim susretima koji se redovito održavaju svake godine prvog tjedna u mjesecu studenom.

Također pogledajte

Reference

^ ^a ^b "Brčko distrikt". statistika.ba. Arhivirano s originala, 6. 7. 2019. Pristupljeno 11. 6. 2019.
^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981, str. 27, pristupljeno 11. juna 2019.
^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971, str. 26, pristupljeno 11. juna 2019.

Vanjski linkovi

Commons ima datoteke na temu: Brčko distrikt

Portal Bosna i Hercegovina

[stat.ba-1] "Brčko distrikt". statistika.ba. Arhivirano s originala, 6. 7. 2019. Pristupljeno 11. 6. 2019.

[2] Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981, str. 27, pristupljeno 11. juna 2019.

[3] Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971, str. 26, pristupljeno 11. juna 2019.

[1]

[2]

[3]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.