Divje babe

Koordinate: 43°06′46″N 13°54′56″E / 43.11278°N 13.91556°E / 43.11278; 13.91556
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Divje babe
Unutar Divjih baba I
Map showing the location of
Map showing the location of
LokacijaSlovenija
Koordinate43°06′46″N 13°54′56″E / 43.11278°N 13.91556°E / 43.11278; 13.91556
Dužina45 m
Geologijakrš

Divje babe je krška je pećina i arheološki park s pogledom na rijeku Idrijcu u Sloveniji. Poznata je po svojim paleolitičkim ostacima, među kojima je i obrađena kost pećinskog medvjeda poznata kao flauta iz Divjih baba, koja je protumačena kao neandertalski muzički instrument.[1]

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime Divje babe odnosi se na vještice za koje se često vjerovalo da žive u pećinama.[2][3] Naziv stoga znači "pećina vještica".

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Divje babe se nalaze na 230 m iznad doline rijeke Idrijce, koja prodire kroz Idrijska i Cerkljanska brda, te izlazi na rijeku Soču.[4]

Paleontologija[uredi | uredi izvor]

Nalazište pećine (Divje babe I) istražuju od 1978. do 1986. Mitja Brodar, a ponovno od 1989. do 1995. Ivan Turk i Janez Dirjec.[4] Iskopine su iskopane kroz 12 m ispune koja se sastoji od 26 glavnih slojeva sedimenta. Među otkrivenim artefaktima nalazili su se aurignacijski nalazi. Otkopano je oko osam slojeva iz srednjeg kamenog doba, koji sadrže oko 20 ognjišta, 600 kamenih oruđa i nekoliko koštanih artefakata. Pronađeni su i brojni skeletni ostaci pećinskog medvjeda.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arheološki park Divje babe". Slovenian Tourist Board. Arhivirano s originala, 13. 3. 2017. Pristupljeno 12. 3. 2017.
  2. ^ Piškur, Milena (1965). "Pomenska analiza besede baba". Jezik in slovstvo. 10 (1): 6–15. Pristupljeno 3. 6. 2018.
  3. ^ Mihelič, Miha (2013). "Z lune na luno. Kamenodobni 'odmevi' v ustnem izročilu Zahodne Slovenije?". Archeo. 30: 67–98.
  4. ^ a b c Wallin, Nils Lennart; Merker, Björn; Brown, Steven (2001). The Origins of Music. MIT Press. str. 237-9. ISBN 0262731436.