Dragan Čavić
| Dragan Čavić | |
|---|---|
 Čavić 2013. | |
| 5. predsjednik Republike Srpske | |
| Vrijeme na dužnosti 28. novembar 2002 – 9. novembar 2006. | |
| Prethodnik | Mirko Šarović |
| Nasljednik | Milan Jelić |
| 4. potpredsjednik Republike Srpske | |
| Vrijeme na dužnosti 26. januar 2000 – 28. novembar 2002. | |
| Prethodnik | Mirko Šarović |
| Nasljednik | Adil Osmanović Ivan Tomljenović |
| Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske | |
| Vrijeme na dužnosti 2010 – 2022. | |
| Vrijeme na dužnosti 1998. 30. juli 1999 – 26. januar 2000. | |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 10. mart 1958 Zenica, NR Bosna i Hercegovina, FNR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Srbin |
| Politička stranka | NDP (od 2013) DP (2009-2013) SDS (1997-2009) |
| Supružnik | Ljiljana Čavić |
| Djeca | 2 |
| Obrazovanje | Visoko: Ekonomski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci |
| Zanimanje | Političar, ekonomista |
| Vjera | Pravoslavac |
| Nagrade i odlikovanja | |
| Ordeni |
|
Dragan Čavić (Zenica, 10. mart 1958) jest bosanskohercegovački i srpski političar i ekonomista. Bio je peti predsjednik Republike Srpske od 2002. do 2006, nakon što je bio potpredsjednik Republike Srpske od 2000. do 2002. Bio je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) od 2004. do 2006, a trenutno je član Narodnog demokratskog pokreta (NDP).
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rani život i obrazovanje
[uredi | uredi izvor]Rođen je 10. marta 1958. u Zenici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Banjoj Luci, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 1980. Radio je kao ekonomista, finansijski menadžer i komercijalni direktor u nekoliko javnih i privatnih preduzeća.[2]
Politička karijera
[uredi | uredi izvor]Bivši je član Srpske demokratske stranke, a funkciju predsjednika stranke obavljao je od 2004. do 2006, nakon što je bio zamjenik predsjednika Predsjedništva stranke od juna 1998. do marta 2002. Na stranačkim izborima 2002. izabran je za zamjenika predsjednika stranke.
Na općim izborima 1998. izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp smijenio ga je 8. oktobra 1998. s dužnosti zbog "nepoštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma" i zabranio mu političko djelovanje. Westendorp je ovu odluku povukao 30. jula 1999, pa je Čavić nastavio svoj mandat do 26. januara 2000, kada postaje 4. potpredsjednik Republike Srpske.[2]
Postao je predsjednik Republike Srpske 28. novembra 2002, nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru, zamijenivši tako bivšeg predsjednika Mirka Šarovića. Dobio je 35,9% glasova, dok je njegov najuspješniji rival, Milan Jelić, osvojio 22,1%. Izlaznost birača bila je 53,9%.[3]
Na općim izborima 2006. izgubio je u utrci za predsjednika Republike Srpske od svog rivala Milana Jelića (SNSD).[4] Ubrzo nakon toga, okrivljen je za poraz i podnio je ostavku na mjesto predsjednika SDS-a. SDS je tada bio podijeljen između dvije frakcije koje su bile u sukobu: reformista koje je predvodio Čavić i konzervativaca koje je podržavao Dragan Kalinić, bivši predsjednik SDS-a.
Dana 11. decembra 2008. na konferenciji za novinare, objavio je svoje povlačenje iz SDS-a i osnivanje nove stranke, zajedno sa Vojislavom Gligićem i Branislavom Škobom, također bivšim poslanicima SDS-a u NSRS-u. Dana 15. januara 2009. u Banjoj Luci registrovana je Demokratska partija, čiji su suosnivači Momčilo Novaković, Gligić, Škobo i Đorđe Milićević. Stranka se 2013. spojila s Nacionalnom demokratskom strankom i formirala Nacionalni demokratski pokret. Od 2010. do 2022. bio je poslanik u NSRS-u ispred ove stranke. Na općim izborima 2022. stranka je ušla u koaliciju zajedno sa Socijalističkom partijom (SP) i Srpskim narodnim pokretom (SNP), međutim Čavić nije osvojio mandat.[5]
Na lokalnim izborima 2012. kandidovao se za gradonačelnika Banje Luke; sa 32,2% glasova, bio je drugi iza Slobodana Gavranovića (SNSD), izabranog sa 40,2% glasova.[6]
Privatni život
[uredi | uredi izvor]Oženjen je Ljiljanom Čavić i ima sina Tibora i kćerku Sonju.[2]
Nagrade i odlikovanja
[uredi | uredi izvor]
Orden Republike Srpske na lenti (2012)[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Karabegović, Dženana (9. 1. 2012). "RS obilježila poništenu godišnjicu". Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 20. 10. 2015.
- 1 2 3 "Dragan Čavić - Imovina političara (CIN)". imovinapoliticara.cin.ba. Centar za istraživačko novinarstvo BiH. Pristupljeno 25. 10. 2025.
- ↑ "Konačni rezultati - Opći izbori 2002. (predsjednik i potpredsjednik RS)" (PDF). izbori.ba. CIKBiH. 18. 10. 2002. Pristupljeno 25. 10. 2025.
- ↑ "Konačni rezultati - Opći izbori 2006. (predsjednik i potpredsjednici RS)". izbori.ba. CIKBiH. 1. 10. 2006. Pristupljeno 25. 10. 2025.
- ↑ Opći izbori 2022 - Konačni rezultati (NSRS), izbori.ba, 1. 10. 2022
- ↑ Election result of the mayoral election in Banja Luka 2012, see also: A lesson for Dodik , taz.de, October 9, 2012
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor] | ||
Vršioci dužnosti su ukošeni. | ||
| ||
Normativna kontrola  |
|
|---|
- Predsjednici Republike Srpske
- Potpredsjednici Republike Srpske
- Biografije, Zenica
- Rođeni 1958.
- Živi ljudi
- Političari iz Zenice
- Političari Republike Srpske
- Političari Srpske demokratske stranke
- Političari Demokratske partije (Republika Srpska)
- Političari Narodnog demokratskog pokreta
- Srbi u Bosni i Hercegovini
- Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci