Drijeva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Drijeva su bile srednjovjekovni bosanski trg. Drijeva predstavljaju jedan od najvažnijih trgova u Bosanskom Kraljevstvu. Nalazio se na rijeci Neretvi blizu Gabele, na području koje je bilo u srednjem vijeku plovno i za veće brodove. Trg Drijava je pripadao području župe Luka.

Slavenski naziv Drijeva ukazuje na starinu. Dubrovački naziv za Drijeva bio je Narenta. Drijeva su u bosanskoj vlasti od 1382. Drijeva su jedno od četiri mjesta na kojima je bilo dozvoljena kupoprodaja soli. Zbog tog značaja, kao i komunikacionog čvorišta koji je vodio u Bosnu putem Via Narenta u Drijevima se razvijala značajna trgovačka razmjena koja je po broju trgovaca i njihovom porijeklu dostizala razvijene evropske razmjere. Pored soli i drugih roba Drijeva su poznata i kao ozloglašeni trg za prodaju bosanskog roblja.

U Drijevima je bila razvijena dubrovačka kolonija sa konzulima i sudijama, upravnicima carine i crkvama. Zbog izuzetnih statusnih povoljnosti brojni Drijevljani su postajali dubrovačkim građanima. Carina u Drijevima bila je izuzetan izvor zarade pa su je bosanski vladari i velmože davali u zakup Dubrovčanima i Mlečanima. U početku bosanske vlasti carina u Drijevima je bila u rukama bosanskih vladara. Krajem 14. vijeka pojedini bosanski velikaši su dobijali svoj dio u carini. Poslije zbacivanja kralja Ostoje 1404. carinu u Drijevima preuzeli su Hrvatinići, Radivojevići i Kosače. Od 1410. trg Drijeva bio je u rukama Kosača a carina je dijeljena među vlastelom. Dogovorena je podjela po kojoj je su Kosače držale polovinu, a Radivojevići i Pavlovići po jednu četvrtinu drijevske carine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Đuro Tošić, Трг Дријева у средњем вијеку, Веселин Маслеша, Сарајево 1987.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]