Drijeva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Drijeva su bile srednjovjekovni bosanski trg. Drijeva predstavljaju jedan od najvažnijih trgova u Bosanskom Kraljevstvu. Nalazio se na rijeci Neretvi blizu Gabele, na području koje je bilo u srednjem vijeku plovno i za veće brodove. Trg Drijava je pripadao području župe Luka.

Slavenski naziv Drijeva ukazuje na starinu. Dubrovački naziv za Drijeva bio je Narenta. Drijeva su u bosanskoj vlasti od 1382. Drijeva su jedno od četiri mjesta na kojima je bilo dozvoljena kupoprodaja soli. Zbog tog značaja, kao i komunikacionog čvorišta koji je vodio u Bosnu putem Via Narenta u Drijevima se razvijala značajna trgovačka razmjena koja je po broju trgovaca i njihovom porijeklu dostizala razvijene evropske razmjere. Pored soli i drugih roba Drijeva su poznata i kao ozloglašeni trg za prodaju bosanskog roblja.

U Drijevima je bila razvijena dubrovačka kolonija sa konzulima i sudijama, upravnicima carine i crkvama. Zbog izuzetnih statusnih povoljnosti brojni Drijevljani su postajali dubrovačkim građanima. Carina u Drijevima bila je izuzetan izvor zarade pa su je bosanski vladari i velmože davali u zakup Dubrovčanima i Mlečanima. U početku bosanske vlasti carina u Drijevima je bila u rukama bosanskih vladara. Krajem 14. vijeka pojedini bosanski velikaši su dobijali svoj dio u carini. Poslije zbacivanja kralja Ostoje 1404. carinu u Drijevima preuzeli su Hrvatinići, Radivojevići i Kosače. Od 1410. trg Drijeva bio je u rukama Kosača a carina je dijeljena među vlastelom. Dogovorena je podjela po kojoj je su Kosače držale polovinu, a Radivojevići i Pavlovići po jednu četvrtinu drijevske carine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Đuro Tošić, Трг Дријева у средњем вијеку, Веселин Маслеша, Сарајево 1987.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]