Drvene crkve karpatske regije u Poljskoj i Ukrajini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Drvene crkve karpatske regije u Poljskoj i Ukrajini
Svjetska baština
Crkva svete Petke, Radruž
Lokacija Poljska, Ukrajina
Sadrži16
Kriterijiii, iv
Referenca1424
Uvrštenje2013. (37. sjednica)
Površina7,03 ha
Tampon-zona292,73 ha
KoordinateN49 32 2 E21 1 56

Drvene crkve karpatske regije u Poljskoj i Ukrajini smještene su na istočnim rubovima srednje Evrope unutar poljskog i ukrajinskog planinskog lanca Karpata. Gradile su ih zajednice pravoslavne i grkokatoličke vjeroispovijesti, od horizontalnih drvenih brvana između 16. i 19. stoljeća. Svjedoče o posebnoj graditeljskoj tradiciji ukorijenjenoj u pravoslavnom crkvenom dizajnu protkanom elementima lokalne tradicije.

Crkve su uglavnom trobrodne s četvorougaonim ili osmougaonim kupolama i drvenim zvonicima. Unutrašnji dio je sa ikonostasom i višebojnim ukrasima, a oko njih se nalaze pripadajuća crkvena dvorišta, portali i groblja.

Šesnaest najbolje očuvanih i najstarijih drvenih pravoslavnih i grkokatoličkih crkvi 2013. godine upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine[1][2]

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, Chotyniec
Crkva svetog Arhanđela Mihovila, Smolnik
Crkva svetog Arhanđela Mihovila, Turzańsk

Poljska[uredi | uredi izvor]

Potkarpatsko vojvodstvo[uredi | uredi izvor]

  • Crkva svete Petke, prije 1599, Radruž. Ovo je najstarija i najbolje sačuvana pravoslavna crkva (sada muzej) u Poljskoj, sa višobojnim ukrasima i ikonostasom iz 1648. god. U 17. stoljeću je zatvorena obrambenim zidom zemljanih bastiona. Crkva je trobrodna u kojemu srednji brod ima uzvišeni strop iznad kojega se uzdiže kvadratne kupola s laternom prekrivena šindrom. Niži kor ima vanjsku galeriju za žene (babinec) i dvoslivne krovove.
  • Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, 1615, Chotyniec. Izvorno je pravoslavna crkva, preživjela je nekoliko promjena dok konačno 1947. god. nije pretvorena u grkokatoličku. Jedna je od rijetkih grkokatoličkih crkava koje su još aktivne u Poljsko. Ona je trodijelna crkva s tri osmerougaone kupole duž glavnog broda, od kojih je viša na mjestu gdje se glavni brod siječe s transeptom. Iznad babineca je Kapela Navještenja s vanjskom galerijom. Crkva ima ikonostas iz 1671. god,, a od 1735.-72. god. crkva je dobila nove višebojne slike. God. 1993., crkva je dobila drveni zvonik iz 17. st. koji je premješten iz sela Toki kod mjesta Medyki.
  • Crkva svetog Arhanđela Mihovila, 1791, Smolnik. Prva crkva je izgrađena prije 1672. god., kada je zabilježeno da su je zapalili Tatari. Preživjela je samo ikona Gospe koja je premještena u crkvu u Paru. Nova crkva je podignuta 1791. god. i služila je kao grkokatolička crkva sve do 1951. god. kada je Smolnik postao dio sovjetske Ukrajine. Arhitektonski je tip crkve Bojkovskih Rusina s tri broda iste visine, ali ne i širine, s lukovičastim lanternama na šatorastim kupolama iznad svakog broda i neprekinutim trijemom oko cijele crkve.
  • Crkva svetog Arhanđela Mihovila, kasno 15. stoljeće, Turzańsk. Iako je izvorno (od 16. st.) bila grkokatolička, a služila i kao rimokatolička (nakon progona Ukrajinaca od 1947.-61.), od 1963. god. pripada Poljskoj pravoslavnoj Crkvi. Crkva je lemkijskog tipa s tri kupolasta tornja iznad narteksa, brodom i prezbiterijem, te dva bočna tornja iznad krakova transepta. Kampanil (samostojeći zvonik) je drvena građevina kvadratičnog plana sa složenim krovom poput ostalih tornjeva.

Malopoljsko vojvodstvo[uredi | uredi izvor]

  • Crkva svetog Jakova, 1801-03, Powroźnik, Bivša pravoslavna (od 1947. katolička crkva) je izgrađena početkom 17. st., ali opsežno obnovljena u novom obliku 1813. god., kada je i premještena na viši položaj zbog opasnosti od poplava. Lemkijska crkva iznad atrija ima visoki drveni toranj s lukovičastom kupolom i lanternom, u kojemu se nalazi izvorno zvono iz 1615. god. Manji, šatorasti toranj se nalazi iznad glavnog broda i prekriven je šindrom. Crkva, poput mnogih pravoslavnih iz tog doba, ima prozore samo na južnoj strani, oslikane unutarnje zidove i ikonostas iz 17. st.
  • Crkva Gospe od Zdravlja, 1653, Owczary
  • Crkva svete Petke, 1700, Kwiatoń
  • Crkva svetog Arhanđela Mihovila, 1616, Brunary
Crkva Duha Svetoga, Potelič

Ukrajina[uredi | uredi izvor]

Lavovska oblast[uredi | uredi izvor]

  • Crkva Duha Svetoga, 1502-09, Potelič, Jedna od najstarijih drvenih crkava u Europi je izgrađena na mjestu još starije koju su zapalili Tatari. Trobrodna crkva je dimenzija 18,3 × 7 m. Pored crkve se nalazi izvorni kvadratni dvospratni zvonik promjera 4,4 x 4,4 m. Obnovljena je 1736.-53., te 1831., 1903. i 1923. god., kada su izvorne šindre zamijenjene limenim krovom, ali je obnovom 1970.-72. god. vraćen izvorni izgled i obnovljene su zidne slike. U crkvi se čuva izvorni ikonostas iz 17. st. i slike koje su oslikane od 1620.-40.-ih, kao i ikona slavnog slikara Ivana Rutkoviča.
  • Crkva Najsvetije Bogorodice (Crkva sv. Dimitrija), 1838, Matkiv
  • Crkva Svetog Trojstva, 1720, Žovka
  • Crkva svetog Jurja, oko 1500, Drogobič
Crkva Duha Svetoga, Rohatin

Ivano-Frankivska oblast[uredi | uredi izvor]

  • Crkva Duha Svetoga, 1598, Rohatin, Jedna od najstarijih i najbolje sačuvanih galicijskih crkava izgrađena je u prvoj polovini 17. stoljeća, iako se u spisima spominje već 1598. god. Sastoji se od središnjeg broda iznad kojeg je najviši kvadratni toranj s otvorenom galerijom i lanternom, te manjeg iznad kvadratnog narteksa i apsidom prekrivenom dvoslivnim krovom od šindre. Unutra se nalazi izvorni ikonostas iz 1650. god.
  • Crkva rođenja Presvete Bogorodice, 1756. – 1808, Wierbiąż Niżny
  • Crkva Uznesenja Gospodinova (Strukivska), 1824, Jasina
  • Crkva svetog Arhanđela Mihovila, 1745, Užok

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Drvene crkve u Malapoljskoj - 1424". UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.engleski: '
  2. ^ "Spomenici upisani na listu svjetske baštine u Poljskoj". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.