Dušni dan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih je katolički praznik. Obilježava se dan nakon Svih svetih, 2. novembra. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.

William Adolphe Bouguereau: Le Jour des morts, 1859.

Historija[uredi | uredi izvor]

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španija je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj praznik, kao i za praznik Svih svetih[1], običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Vanjske poveznice[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1208.