Dusina (Fojnica)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 43°52′43″N 17°55′47″E / 43.87861°N 17.92972°E / 43.87861; 17.92972
Dusina
Naselje
Panorama Dusine
Panorama Dusine
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
Općina Fojnica
Nadmorska visina 720 m
Koordinate 43°52′43″N 17°55′47″E / 43.87861°N 17.92972°E / 43.87861; 17.92972
Stanovništvo
 - Naselje 771 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 115576[1]
Matični broj općine 10324
Dusina u Bosni i Hercegovini

Dusina je naseljeno mjesto u sastavu općine Fojnica, Bosna i Hercegovina.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

U naselju Dusina pronađen je jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen. Ovo otkriće pokazuje da je ovo područje bilo naseljeno i u srednjem vijeku.

Dusina u srednjem vijeku[uredi | uredi izvor]

Dusina je naselje smješteno u Srednjoj Bosni kod grada Fojnice. Prvi put se spominje u pisanim izvorima 14. marta 1413. godine. Od najranijih vremena predstavlja rudnik srebra srednjobosanskog rudarskog bazena i rudarsko naselje koje se razvija uz rudnik usljed pojačane eksploatacije srebra u razvijenom srednjem vijeku.

Na boravak rudara Sasa i rudarsku djelatnost na području Dusine ukazuje toponim "Saška rupa". Pripada području župe Lepenica u neposrednoj kraljevoj vlasti (u Kraljevoj zemlji). Važan faktor u razvoju predstavljaju Dubrovčani koji ovdje radi posla povremeno borave, a stalnija uporišta imaju u Fojnici i Visokom. Tokom 1413. godine carinici u Deževicama, Dusini i Fojnici, Dubrovčani Vlakota Kranković i Radin Tolilović onemogućavali su ostalim dubrovačkim trgovcima da kupuju srebro na ovim trgovima. To je izazvalo reakciju dubrovačke vlade.

Kanun rudnika Fojnice i susjednih rudnika Deževica i Dusine iz 1489. spominje Kraljev zakon o srebrenoj rudi, što je odraz nesačuvanog pisanog rudarskog zakona iz vremena Srednjovjekovne Bosne. U sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/1469. Dusina pripada nahiji Kreševo u vilajetu Kral (ranije Kraljeva zemlja), označena je kao selo i rudnik sa 15 domova i 8 neoženjenih. U austrougarsko doba Dusina kao seoska općina pripada političkoj ispostavi Kreševo u fojničkom srezu. Pored srebra vađena je i topljena željezna ruda sve do 20. stoljeća.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Dusina
2013.[3]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba554 (100,0%)771 (100,0%)739 (100,0%)778 (100,0%)
Bošnjaci1 486 (63,04%)1 447 (60,49%)1 425 (54,63%)
Hrvati284 (36,84%)242 (32,75%)301 (38,69%)
Ostali1 (0,130%)35 (4,736%)4 (0,514%)
Jugoslaveni13 (1,759%)
Srbi1 (0,135%)45 (5,784%)
Makedonci1 (0,135%)
Crnogorci3 (0,386%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i skadarski sandžak, Sarajevo 1957, 17.
  • Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 81, 146.
  • Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar 2008, 45-46.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  2. ^ "Općina Fojnica". nasbih.com. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  3. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Dusina". nasbih.com. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]