Duvanjsko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Duvanjsko polje

Duvanjsko polje je kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tipična visoravan nastala u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, i to jezerskim taloženjem (tu su nastale i velike naslage uglja na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja), te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m nadmorske visine. Vode pripadaju slivu rijeke Cetine. Niže je od Kupreškog polja (1100-1200 m n/v) i Glamočkog polja 920 m n/v, a više od Livanjskog polja (709-808 m n/v). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km2.

Duvanjsko polje jedno je od kraških polja tzv. zone visokog krša Bosne i Hercegovine. Teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u srednjem dijelu Dinarida i zahvata oko 25% ukupnog teritorija Dinarida. Do sada je, izvršeno više regionalizacija Bosne i Hercegovine prema različitim kriterijima. Prema geotektonskom kriteriju, područje Bosne i Hercegovine može se podijeliti na tri pojasa: Vanjske Dinaride, Središnje Dinaride i Unutarnje Dinaride. Takva geotektonska podjela zasnovana je prvenstveno na geografskom položaju i razlikama u litofacijalnim i tektonskim osobinama izdvojenih zona, zatim na sličnim globalnim uslovima geološke evolucije i orogeneze, te specičnostima u njihovom geotektonskom sklopu [1]

Duvanjsko polje građeno je od naslaga miocenske starosti koje su uz rubne dijelove (npr. oko Kongore) ili uz riječne tokove prekrivene kvartarnim nanosima. Rubni planinski okvir je složenije građe: prevladavaju krečnjaci i dolomiti jurske i kredne starosti, s mjestimično prisutnim manjim područjima naslaga tercijarne starosti.

Na polju je registrovano: 11 vrsta riba, 151 vrsta ptica, 10 vrsta vilinih konjića i 148 floralnih vrsta. Uzgaja se: krompir, žitarice, kupine, a najveći dio koristi se za ispašu stoke. Poznati kraški fenomeni: Veliki ponor kod sela Kovači, Donji Brišnik, pećina Dahna kod Omerovića, pećina “Katedrala” kod Anića, meandri rijeka Šuica i Drina.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Polja u jugozapadnoj Bosni, Duvanjsko, Glamočko i Livanjsko sistematski su arheološki istraživana od 1973. godne.[3] Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 gradina i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Duvanjskom polju. Polja su naseljavali ilirsko pleme Dalmati, počevši od bronzanog doba.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Morfometrijske karakteristike Duvanjskog polja
  2. ^ Duvanjsko polje
  3. ^ "Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI" (PDF). ANUBIH, Godišnjak 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  4. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.