Idi na sadržaj

Dvoroga materica

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dvoroga materica
Drugi naziviDvorogi uterus
Dva tipa ljudske dvoroge materice
SpecijalnostGinekologija, akušerstvo
SimptomiMaterica sa dva roga
KomplikacijeKandidati za histeroskopsku metroplastiku uz odgovarajući sonografski i/ili laparoskopski nadzor
Uobičajeno pojavljivanjeUrođena mana
TrajanjeDoživotno
VrsteDvorogi unikolis, dvorogi bikolis, hibridna, opstruirana
Dijagnostička metodaSnimanje materice 2D ili 3D ultrazvukom, histerosalpingografija ili magnetna rezonanca (MRI
Diferencijalna dijagnozaJednoroga materica
PrevencijaNema
LiječenjeDvoroga materica obično ne zahtijeva liječenje. Kod onih kojima je potrebno liječenje, metroplastika je hirurška korekcija izbora
LijekNema
PrognozaNepromijenjeno stanje
FrekvencijaOko 0,4% žena
SmrtnostIncidentna

Dvoroga materica, ili dvorogi uterus (od latinskog cornū, što znači "rog"), tip je Müllerovih anomalij u ljudskoj materici, gdje postoji duboko udubljenje na fundusu (vrhu) materice.

Patofiziologija

[uredi | uredi izvor]

Dvoroga materica razvija se tokom embriogeneze. To se događa kada se proksimalni (gornji) dijelovi paramezonefnih kanala ne spoje, ali se distalni dijelovi koji se razvijaju u donji segment materice, grlić materice i gornji dio vagine normalno spoje.[1]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]
Transvaginski ultrazvuk prikazuje presjek dvoroge materice, s dvije šupljine (ili "rogove") lijevo i desno. Ona desno sadrži gestacijsku vrećicu.

Dijagnoza dvoroge materice obično uključuje snimanje materice 2D ili 3D ultrazvuk, histerosalpingografija ili magnetna rezonanca (MRI). Na snimanju, dvoroga materica se može razlikovati od septirane materice po uglu između rogova (međorogovni ugao): manji od 75 stepeni kod septirane materice i veći od 105 stepeni kod dvoroge materice. Mjerenje dubine pukotine između rogova (fundusna pukotina) također može pomoći u dijagnozi; Rascjep veći od 1 cm ukazuje na dvorogu matericu.[2]

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Dvoroga materica se obično klasificira na osnovu toga da li se podjela proteže do vanjskog grlićnog otvora. Dvorogaste materice s podjelom iznad otvora nazivaju se dvorogi unikornis, a one s podijeljenim otvorom nazivaju se dvorogi bikornis.[2] Postoji kontinuirani raspon stepena i lokacije fuzije paramezonefijskih kanala, te postojanje spektra, a ne fiksnog broja tipova koji odgovaraju strogim medicinskim definicijama. Dva procesa koja se odvijaju tokom embrionalnog razvoja paramezonefičnih kanala – fuzija i reapsorpcija – mogu biti pogođena u različitom stepenu.[3]

Postoji i „hibridna dvoroga materica“: Laparoskopijom se mogu vidjeti vanjske fundusne depresije različitih dubina, povezane sa pregrađenom matericom, što ukazuje na koegzistenciju dvije anomalije. Ovi slučajevi su kandidati za histeroskopsku metroplastiku uz odgovarajući sonografski i/ili laparoskopski nadzor.[4] Moguća je i „opstruirana dvoroga materica“ koja pokazuje jednorogu ili bilateralnu opstrukciju. Jednostranu opstrukciju je teže dijagnosticirati nego bilateralnu. Kašnjenje u dijagnozi može biti problematično i ugroziti reproduktivne sposobnosti u tim slučajevima.[5]

Liječenje

[uredi | uredi izvor]

Dvorogasta materica obično ne zahtijeva liječenje.[1] Kod onih kojima je potrebno liječenje, metroplastika je hirurška korekcija izbora.[2] Žene koje imaju ponavljajuće pobačaje bez drugog objašnjenja mogu imati koristi od operacije.[6]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]

Pojava svih vrsta abnormalnosti paramezonefrosnog kanala kod žena se procjenjuje na oko 0,4%.[7] Dvoroga materica se javlja kod 0,4% opće populacije.[8][9]

U trudnoći

[uredi | uredi izvor]

Dvoroga materica je indikacija za pojačan nadzor trudnoće, iako većina žena s dvorogom matericom može imati zdrave trudnoće.[1] Žene s dvorogom matericom imaju povećan rizik od ponavljanog pobačaja,[2][10] prijevremenog porođaja,[2][11] nepravilne prezentacije,[2][12] poremećaja u rastu fetusa,[13] prijevremene rupture membrana, placenta previa i zadržane placente (što može dovesti do postporođajne hemoragije).[14] To je zbog iskrivljenja normalnog oblika materice, iskrivljenja grlića materice što dovodi do cerviksne insuficijencije ili nedovoljne vaskularizacije endometrija, jer trudnoća zahtijeva veću opskrbu krvlju. U nekim slučajevima, rog koji nije trudan može rupturirati tokom porođaja, što zahtijeva hitnu operaciju.[14]

Fetusi koji se razvijaju u dvorogim matericama češće imaju karlični predložak ili transverzalni predložak, s glavom fetusa u jednom rogu, a stopalima u drugom. To često zahtijeva carski rez. Ako je fetus u verzus položaju (glava prema dolje), dva roga se možda neće kontrahirati koordinirano ili rog koji ne sadrži trudnoću može ometati kontrakcije i spuštanje fetusa, uzrokujući opstrukciju porođaja.[14]

Učinak na upotrebu intrauterinog uređaja

[uredi | uredi izvor]

Upotreba intrauterusnog uređaja s bakrom zahtijeva jedan IUD u svakom rogu da bi bila učinkovita u slučaju dvoroge materice. Ista praksa se općenito primjenjuje pri korištenju IUD-a s progestagenom zbog nedostatka dokaza o učinkovitosti samo s jednim IUD-om.[15] Nedostaju dokazi o upotrebi progestogenskih spirala za menoragiju kod dvoroge materice, ali je jedan izvještaj o slučaju pokazao dobar učinak s jednom spiralom.[16]

Uterus bicornis kod sisara

[uredi | uredi izvor]
Aisarski ženski reprodukzivni trakt.

Dvoroga materica je normalna ženska anatomija kod mnogih sisara. Kod insektivora, određenih vrsta primata, tj. lemura, nadalje kod mesojeda i kitova, dvorogi uterus je dio njihovih zdravih morfoloških struktura.[17]

Klinički značaj

[uredi | uredi izvor]
Priprema uterus bicornis nakon uklanjanja lijevog tumora jajnika i kasnije histerektomije.

Rizik od raka "nije" povećan u slučaju uterus bicornis. Endometrijski karcinom je vrlo rijedak. Ako prisustvo uterus bicornis još nije poznato i postoji klinička sumnja na karcinom, što se ne može potvrditi histološkim nalazima, sonografijom i magnetnom rezonancom, pružajuči dijagnostičke mogućnosti, jer uzrok može biti u drugom rogu materice.[18][19][20][21][22] Otprilike 15% svih tumora jajnika i 8% do 10% epitelnih tumora jajnika su mucinozni cistasti adenomi, koji se mogu pojaviti i u normalno razvijenoj materici.[23]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 Bauman, D. (2013). "Pediatric & Adolescent Gynecology". CURRENT Diagnosis & Treatment: Obstetrics & Gynecology. McGraw-Hill.
  2. 1 2 3 4 5 6 Cunningham F, Leveno KJ, Bloom SL, Dashe JS, Hoffman BL, Casey BM, Spong CY (ured.). "Congenital Genitourinary Abnormalities". Williams Obstetrics (25 izd.). McGraw-Hill.
  3. ↑ Acién P, Acién M, Sánchez-Ferrer ML (2008). "Müllerian anomalies "without a classification": from the didelphys-unicollis uterus to the bicervical uterus with or without septate vagina". Fertil. Steril. 91 (6): 2369–75. doi:10.1016/j.fertnstert.2008.01.079. PMID 18367185.
  4. ↑ El Saman AM, Shahin AY, Nasr A, Tawfik RM, Saadeldeen HS, Othman ER, Habib DM, Abdel-Aleem MA (Nov 2012). "Hybrid septate uterus, coexistence of bicornuate and septate varieties: a genuine report". Journal of Obstetrics and Gynaecology Research. 38 (11): 1308–14. doi:10.1111/j.1447-0756.2012.01866.x. PMID 22612567. S2CID 6177612.
  5. ↑ El Saman AM, Nasr A, Tawfik RM, Saadeldeen HS (Aug 2011). "Müllerian duct anomalies: successful endoscopic management of a hybrid bicornuate/septate variety". J Pediatr Adolesc Gynecol. 24 (4): e89–92. doi:10.1016/j.jpag.2011.02.013. PMID 21514191.
  6. ↑ Hoffman BL, Schorge JO, Bradshaw KD, Halvorson LM, Schaffer JI, Corton MM (ured.). "Anatomic Disorders". Williams Gynecology (3 izd.).
  7. ↑ Byrne J, Nussbaum-Blask A, Taylor WS, et al. (2000). "Prevalence of Müllerian duct anomalies detected at ultrasound". Am. J. Med. Genet. 94 (1): 9–12. doi:10.1002/1096-8628(20000904)94:1<9::AID-AJMG3>3.0.CO;2-H. PMID 10982475.
  8. ↑ Chan, Y.Y.; Jayaprakasan, K.; Zamora, J.; Thornton, J.G.; Raine-Fenning, N.; Coomarasamy, A. (novembar 2011). "The prevalence of congenital uterine anomalies in unselected and high-risk populations: a systematic review". Human Reproduction Update. 17 (6): 761–771. doi:10.1093/humupd/dmr028. PMC 3191936. PMID 21705770.
  9. ↑ Kaur, Parneet; Panneerselvam, Deepan (2024). "Bicornuate Uterus". StatPearls. StatPearls Publishing. PMID 32809694.
  10. ↑ Rackow BW, Arici A (2007). "Reproductive performance of women with müllerian anomalies". Curr. Opin. Obstet. Gynecol. 19 (3): 229–37. doi:10.1097/GCO.0b013e32814b0649. PMID 17495638. S2CID 5476966.
  11. ↑ Airoldi J, Berghella V, Sehdev H, Ludmir J (2005). "Transvaginal ultrasonography of the cervix to predict preterm birth in women with uterine anomalies". Obstet Gynecol. 106 (3): 553–6. doi:10.1097/01.AOG.0000173987.59595.e2. PMID 16135586. S2CID 22903707.
  12. ↑ Heinonen PK, Saarikoski S, Pystynen P (1982). "Reproductive performance of women with uterine anomalies. An evaluation of 182 cases". Acta Obstet Gynecol Scand. 61 (2): 157–62. doi:10.3109/00016348209156548. PMID 7113692. S2CID 72723061.
  13. ↑ Martı́Nez-Frı́As, María Luisa; Bermejo, Eva; Rodrı́Guez-Pinilla, Elvira; Frı́As, Jaime Luis (1998). "Congenital Anomalies in the Offspring of Mothers with a Bicornuate Uterus". Pediatrics. 101 (4): e10. doi:10.1542/peds.101.4.e10. PMID 9521976.
  14. 1 2 3 Pascali, Dante (2014). "Uterus and Vagina". Oxorn-Foote Human Labor & Birth, 6e.
  15. ↑ Amies Oelschlager, Anne-Marie; Debiec, Kate; Micks, Elizabeth; Prager, Sarah (2013). "Use of the Levonorgestrel Intrauterine System in Adolescents With Known Uterine Didelphys or Unicornuate Uterus". Journal of Pediatric and Adolescent Gynecology. 26 (2): e58. doi:10.1016/j.jpag.2013.01.029. ISSN 1083-3188.
  16. ↑ Acharya GP, Mills AM (juli 1998). "Successful management of intractable menorrhagia with a levonorgestrel-releasing intrauterine device, in a woman with a bicornuate uterus". J Obstet Gynaecol. 18 (4): 392–3. doi:10.1080/01443619867263. PMID 15512123.
  17. ↑ Rüdiger Wehner, Walter Gehring: Zoologie. Georg Thieme Verlag Stuttgart/New York, 1990, S. 744-746
  18. ↑ Dane, Cem; Tatar, Zeynep; Dane, Banu; Erqinbas, Murat; Cetin, Ahmet (2009). "A single horn endometrial carcinoma of a uterus bicornis unicollis". Journal of Gynecologic Oncology. 20 (3): 195–197. doi:10.3802/jgo.2009.20.3.195. PMC 2757567. PMID 19809556.
  19. ↑ Gaballa, Khaled; Cicero, Carla; Gallotta, Valerio; Zannoni, Gianfranco; Scambia, Giovanni (2018). "Endometrial carcinoma in a single horn of a bicornuate uterus: A case report". Journal of the Egyptian National Cancer Institute. 30 (2): 81–83. doi:10.1016/j.jnci.2018.04.003. PMID 29779939. S2CID 29167968.
  20. ↑ Gao, Jinping; Zhang, Jintian; Tian, Wenyan; Teng, Fei; Zhang, Huiying; Zhang, Xuhong; Wang, Yingmei; Xue, Fengxia (2017). "Endometrial cancer with congenital uterine anomalies: 3 case reports and a literature review". Cancer Biology & Therapy. 18 (3): 123–131. doi:10.1080/15384047.2017.1281495. PMC 5389419. PMID 28118070.
  21. ↑ Shirley, Sundersingh; Devi, Velusamisri; Krishnamurthy, Radha; Nabhi, Murtyvr; Majhi, Urmila; Selvaluxmy, Ganesharajah (2010). "Endometrial adenocarcinoma involving both horns of a bicornuate uterus". Journal of Cancer Research and Therapeutics. 6 (3): 304–306. doi:10.4103/0973-1482.73322. PMID 21119258.
  22. ↑ Munkhdelger, Jijgee; Mia-Jan, Khalilullah; Cha, Dong Soo; Eom, Minseob (2014). "Endometrial carcinoma arising in a bicornuate uterus". Obstetrics & Gynecology Science. 57 (5): 401–404. doi:10.5468/ogs.2014.57.5.401. PMC 4175602. PMID 25264532.
  23. ↑ V. More, H. Warke, N. M. Mayadeo, M. N. Satia: Large Bilateral Mucinous Cystadenoma Of Ovary. In: Journal of Postgraduate Gynecology & Obstetrics. Volume 2, Issue 4, April 2015.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dvoroga_materica&oldid=3805029"