Edhem Mulabdić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Edhem Mulabdić
Edhem Mulabdić na sjednici Gajreta.
Rođenje (1862-10-19) 19. oktobar 1862.
Maglaj, Osmanlijsko carstvo
Smrt29. januar 1954(1954-01-29) (91 godina)
Sarajevo, FNRJ
Zanimanjepisac
Jezikbosanski
NacionalnostBošnjak
Poznata djela

Edhem Mulabdić (1862, Maglaj – 29. januar 1954, Sarajevo)[1] bosanskohercegovački je književnik i jedan od suosnivača časopisa Behar. U književnosti je najpoznatiji po svom romanu Zeleno busenje, objavljenom 1898, a koji obrađuje period iz austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Maglaju 1862. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929, poslije čega odlazi u penziju. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list "Behar" 1. maja 1900. (urednik lista od 1901. do 1906)[2], a 1903. osniva i društvo "Gajret".

U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman[3]. "Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelist, ne smijemo zaobići zbirku novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog kontakata sa vođama NDH, bio je izopćen, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara 1954. Danas je Mulabdić lektirski pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" u cijelosti je posvećena imenu i djelu ovog značajnog književnika.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Romani[uredi | uredi izvor]

  • Zeleno busenje, roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1898[4]
  • Nova vremena, slika iz novijeg života u Bosni, Mostar, 1914

Pripovijetke[uredi | uredi izvor]

  • "Nesretan unuk"
  • "Đuro Prepelica"
  • "Aga i kmet"
  • "Lov"
  • "Tahiraga"

Crtice[uredi | uredi izvor]

  • "Šehiti"
  • "Bajram"
  • "Kućni rahatluk"
  • "Uspomene u narodu"

Novele[uredi | uredi izvor]

  • "Kumovi"
  • "Garib"
  • "Nišan"
  • "Zekonja"
  • "Tajno pismo"

Ostalo[uredi | uredi izvor]

  • Kod starog djeda
  • Osmanlija
  • Rukovjet šale, Sarajevo, 1893
  • Na obali Bosne (zbirka pripovijetki), Matica Hrvatska, Zagreb
  • Crtice, Sarajevo, 1907
  • Izabrane pripovijesti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1944
  • Svak na posao, Sarajevo, 1934
  • Izabrana djela, Sarajevo, 1974

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Edhem Mulabdić, Učitano 23. oktobar 2013.
  2. ^ Životopis Edhema Mulabdić Arhivirano 29. 12. 2014. na Wayback Machine, učitano 23. oktobar 2013.
  3. ^ Mulabdić ef. Edhem, učitano 23. oktobar 2013.
  4. ^ Edhem Mulabdić biografija, Učitano 23. oktobar 2013.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]