Efira

Efira
Efira
Mitologija	Grčka mitologija

Efira (starogrčki: Ἐφύρα ) u grčkoj mitologiji može biti jedna od slijedećih osoba:

Efira, jedna od 3.000 Okeanida, kćeri Okeana^[1] i Tetide^[2] Inače, nazivali su je kćerkom^[3] ili suprugom^[4]^[5] titana Epimeteja. Efira se prvo nastanila u zemlji Efira, koja je kasnije nazvana Korint.^[6] U nekim izvještajima, njen otac se zvao Mirmeks. Ponekad se tvrdilo da je majka je ponekad pripisivao Ejeta sa Helijem.^[7]
Efira, jedna od 50 Nereida, morskih nimfi kćeri "starca mora" Nereusa i okeanide Doride.^[2]^[8] Ova Efira može biti ista kao i gornja Okeanida.^[9]

Popularna kultura

U igri, Hades II (nastavak Hadesa ), "Efira" je naziv grada-države (Polisa) posvećene Hadu i Perzefoni (roditeljima glavnog junaka, Melinoe), koja je osnovana u blizini poznatog ulaza u Podzemlje - sada preplavljena od strane Titana vremena, Kronovih, Nekronovih sila (koji ga prave). Vjerovatno se misli na današnjeg Kranona, tada poznatog kao "Efira". Ovdje je lik 'Uslužne ruke' za Melinoju dok je u njenoj potrazi njena kolegica čarobnica, Lady Medea, stacionirana u Efiri prije od strane Lady Hecate kako bi joj tamo bile oči i uši.

^ Hyginus, Fabulae 275; Scholiast on Apollonius of Rhodes as cited in Simonides, fr. 596
^ ^a ^b Bane, Theresa (2013). Encyclopedia of Fairies in World Folklore and Mythology. McFarland, Incorporated, Publishers. str. 127. ISBN 9780786471119.
^ Scholiast on Apollonius of Rhodes, 4.1212
^ Scholiast on Apollonius of Rhodes, 4.1212 as cited in Simonides, fr. 596
^ Eumelus, fr. 1 Fowler (Fowler 2013, p. 13)
^ Pausanias, 2.1.1 with Eumelus in his Korinthian History as the authority
^ Epimenides in scholia on Apollonius Rhodius, 3.242
^ Hyginus, Fabulae Preface
^ This was definitely a misinterpretation of Hyginus in Virgil's Georgics 4.343 which suggests that Ephyra was a naiad, more likely an Oceanides, rather than a Nereid.

Fowler, Robert L., Early Greek Mythography. Volume 2: Commentary. Oxford University Press. 2013.
Gaius Julius Hyginus, Fabulae from The Myths of Hyginus translated and edited by Mary Grant. University of Kansas Publications in Humanistic Studies. Online version at the Topos Text Project.
Pausanias, Description of Greece with an English Translation by W.H.S. Jones, Litt.D., and H.A. Ormerod, M.A., in 4 Volumes. Cambridge, MA, Harvard University Press; London, William Heinemann Ltd. 1918. ISBN 0-674-99328-4. Online version at the Perseus Digital Library
Pausanias, Graeciae Descriptio. 3 vols. Leipzig, Teubner. 1903. Greek text available at the Perseus Digital Library.
Publius Vergilius Maro, Bucolics, Aeneid, and Georgics of Vergil. J. B. Greenough. Boston. Ginn & Co. 1900. Online version at the Perseus Digital Library.