Eisriesenwelt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ledeni uzorci

Eisriesenwelt (bosanski: Svijet ledenih divova) smatra se najvećim sistemom ledenih pećina u Evropi, a njegov splet prolaza i dvorana, koje podsjećaju na unutrašnjost katedrale, provlači se 40 km unutar masiva Tenen, južno od austrijskog grada Salzburg.

Unutrašnjost pećine

Prostrani ulaz u pećine vodi do ledenog zida visokog 30 m, na čijem vrhu se nalazi lavirint prolaza. Žućkasta svjetlost koju bacaju na ledeni zid i sjaj vodičevog reflektora otkrivaju pregrade i stubove od leda koji izgledaju kao statue. Bajkoviti ledeni oblici dobili su nazive kao što su "ledene orgulje", i "ledena kapelica", a duboko u planini zavjese od leda skrivaju "ledena vrata". Na nekim mjestima hladan vazduh huči kroz uske prolaze dok se prolazi do drugog ulaza u pećine koje su na nešto višim mjestima u planini. "Ledeni divovi" nastali su kao rezultat prodiranja vode kroz krečnjačke pećine oblikovane prije više od 2 miliona godina. Voda od otopljenog snijega i leda, kao i od kiše koja pada u proljeće curi u pećine i trenutno se smrzava, pa ne može da oblikuje stalaktite i stalagmite koji se obično formiraju u krečnjačkim pećinama.

Pećine je prvi istražio 1879. godine Anton von Posselt. Ušavši otprilike 200 m u dubinu planine, naišao je na ledeni zid i dalje nije išao. Prošlo je više od 30 godina prije nego što je neko ponovo ušao u pećinu, a ovaj put bio je to Alexander von Mörk, poznati speleolog, koji je vodio ekspedicije 1912. i 1913. godine. On i članovi njegove ekspedicije usjekli su stepenište u ledeni zid, a iznad njega otkrili su fantastičan svijet kojem je i dao ime Eisriesenwelt. Poslje Prvog svjetskog rata istraživanja su nastavljena, ovog puta bez Alexandera, koji je poginuo u ratu. Prostrana dvorana je dobila ime Katedrala von Mörka u spomen na njegovo zalaganje da svijet sazna za pećine, a u njoj se čuva i urna sa njegovim pepelom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]