Ekološka raznolikost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zemlja ima mnoge raznolike ekosisteme i bogatu unutrašnju raznolikost ekosistema.
Kompozitni snimci Zemlje (NASA): 2001. (lijevo), 2002. (desno), naslovljene kao The Blue Marble.

Ekološka raznolikost ili ekosistemska raznolikost, poznata i kao ekološki diverzitet je različitost raznih prostora i razina raznolikosti na razini ekosistema i drugih životnih zajednica na različitim stupnjevima ekološke integracije. Razlikuje se od biodiverziteta, koji se odnosi na razlika u vrstama prisutnim u životnim zajednicama i njihovoj genetičkoj strukturi.[1][2][3][4]

U ekosistemsku raznolikost mogu biti uključeni i razni ekosistemi u biosferi, raznolikost vrsta i ekološki proces koji se neprekidno odvijaju u različitim fizičkim srukturama i konstelacijama živog i neživog svijeta. U suštini ekološka raznolikost obuhvata izuzetno raznolike sisteme kruženja materije i protoka energije na planeti Zemlji.

Ekološka raznolikost, prema tome, obuhvata sveukupnost varijacije geobioloških sistema koji obuhvataju sve žive i nežive komponente života i životne okoline, od idioekološke razine do biosfere.[5][6][7]

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Neki primjeri ekosistema bogatog diverziteta su:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN 978-0-534-42066-6.
  2. ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
  3. ^ O'Neill D. L., Deangelis D. L., Waide J. B., Allen T. F. H. (1986):. A Hierarchical concept of ecosystems. Princeton University Press. p. 253.ISBN 0-691-08436-X.
  4. ^ Hammond H. (2009): Maintaining Whole Systems on the Earth's Crown: Ecosystem-based Conservation Planning for the Boreal Forest. Slocan Park, BC: Silva Forest Foundation. p. 380. ISBN 978-0-9734779-0-0.
  5. ^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
  6. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  7. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]